Hrvatska komora arhitekata, Udruženje hrvatskih arhitekata, Udruga hrvatskih urbanista, Hrvatsko društvo krajobraznih arhitekata, Društvo arhitekata Zagreba, Arhitektonski fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske i HUP - Koordinacija arhitekata i inženjera u prostornom uređenju i gradnji najavljuju javni istup koji će se održati u petak, 22.11.2019., u 12:30 sati, u Društvu arhitekata Zagreba, Trg bana J. Jelačića 3/1.

 

Argumentacija Ministarstva o GUP-u utemeljena je na dvosmislenim analizama učinka takvih odluka na prostor

 

1. Zadovoljiti 51% neke odredbe plana višeg reda nije dovoljno. 

Postaje moguće pravilo da u svakom zaštićenom zelenilu može biti i 49% gradnje.

 

2. Prostorni planovi imaju snagu podzakonskih akata i moraju jasno, nedvosmisleno i detaljno definirati postupanje u prostoru.

Dodavanjem formulacije „a u skladu sa Zakonom“  nije riješeno pitanje nužno potrebnog određivanja detaljnih uvjeta provedbe za pojedini zahvat u prostoru, a nepotrebno se objašnjava ono što je pravnim ustrojem RH već definirano.

 

3. U Zakonu jasno piše da ministarstvo mora dati suglasnost na plan, odnosno izdati ju ili ne.

Zakon ne poznaje dopune niti mišljenja uz suglasnost na plan. Smatramo da Ministarstvo ni u srpnju, a ni sada prilikom izdavanja suglasnosti nije postupilo po slovu Zakona.

 

4. Ministarstvo tumači da je rok od 90 dana instruktivan, a ne obvezujući. Takvih rokova u zakonima ima mnogo, koji su sada uopće obvezujući?

Da li je u postupku izdavanja Građevinske dozvole rok od 15 dana za posebne uvjete također samo instruktivan, i zapravo nema granice u kojoj se Dozvola može dobiti?

 

5. Primjedbe struke na proceduralne greške i na urbanističke odluke koje su odbijene od strane Grada nisu argumentirano obrazložene. 

Proceduralne greške Ministarstvo nije razmotrilo, a stručne greške izrađivač Grada nije ispravljao. Svi odgovori pisani su isključivo pravnim jezikom bez bitnog sadržaja, i ni na koji način ne izražavaju pravo stanje stvari u pogledu utemeljene urbanističke vizije ili zakonodavnog okvira koji ima za cilj kvalitetno planiranje razvoja prostora.

 

6. Zakonski okvir u urbanističko-arhitektonsko-graditeljskom području je neprovediv i nedovoljno dobar.

Procjenjuje se da je danas količina mišljenja i uputa Ministarstva koji pokušavaju objasniti zakonski okvir dosegla brojku od 1000 stranica. Na primjeru GUP-a vidimo kako zakoni nisu formulirani za svrhu u kojoj bi trebali biti jednoznačno provedivi. Prostorno uređenje i gradnja, kao znanstveno-tehničke discipline koje imaju jasne i logične odredbe, moraju biti i jasno i logično pravno formulirane, bez mogućnosti pravnog višesmislenog tumačenja.

 

 

Stručna udruženja i ustanove, neovisno o izdanoj suglasnosti Ministarstva na GUP grada Zagreba, predlažu: 

 

I. Završetak izmjene i dopune GUP-a na način da se iz konačnog prijedloga izmjena i dopuna GUP-a izbace odredbe za koje je predano najviše primjedbi u javnoj raspravi te koje su sa stručnog stajališta neutemeljene i štetne za Grad Zagreb i građane.

 

II. Potrebno je krenuti u izradu Novog GUP-a Grada Zagreba kojim će se, na ažuriranim i novim podlogama planirati prostorno uređenje i razvoj Grada Zagreba u 21. stoljeću.

 

III. Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja treba žurno krenuti u proces izrade novog zakonodavnog okvira prostornog uređenja i gradnje, koji će biti jasan i jednoznačan za provedbu, te potpuno razumljiv svima koji ga koriste, a na korist učinkovite zaštite neizgrađenog prostora te urbane preobrazbe i sanacije izgrađenog prostora, a sve temeljeno na strukovnim politikama donesenim demokratski među svim dionicima, strukovnim institucijama, udruženjima i pojedincima.