Studentski radovi

Arhitektura Agrikulture

Autor/izvor: DAZ / www.idisturato.com 02/02/2015

Idis Turato piše o potrebama za integracijom proizvodnje hrane u urbane sredine i rezultatima Radionice Arhitektonskog projektiranja RAP 5, s temom planiranja i izgradnje nove Poljoprivredne, Prehrambene i Veterinarske škole u Zemuniku Fakultet građevinarstva, arhitekture, i geodezije – FGAG iz Splita.

“Veliki gradovi moraju umjesto industrije obuhvaćati poljodjelstvo. Urbani seljak je društvena nužnost”.
Yona Friedman, Načelo BR. 2, Deset Načela Prostornog Urbanizma, 1962. godina.

U vremenu koje briše granice i klasične podjele na selo i grad, kada se otvoreno preispituju pojmovi i značenja urbanog i ruralnog, mijenjaju shvaćanja artificijelnog i prirodnog, te jasno uspostavljaju nova pravila, kontrole, nadzori, upravljanja i gospodarenja teritorijem, rađaju se nove metode projektiranja arhitekture krajolika.

S druge strane svjedoci smo promjena u području znanosti, načina usvajanja i prijenosa znanja. Kristalizira se potreba jasnijeg uključivanja znatnosti i edukacije u propitivanju otvorenih izazova društva, primjene drugačijih metoda rada na rješavanju niza otvorenih pitanja prostornih razvoja lokalne zajednice, te kreiranju drugačijih okvira učenja, načina spoznaje i korištenja znanja. Otvara se niz novih mogućnosti i metoda direktnog uključivanja znanstvenog i studentskog rada, te njegovog drugačijeg pozicioniranja kao protagonista, medijatora i kreatora otvorene platforme novih arhitektonskih i urbanističkih paradigmi.

S ciljem da se ova otvorena pitanja, jasni izazovi i specifične metode direktno preispitaju u praksi, u petak 31. siječnja 2015. godine u Zadru je održana jednodnevna radionica Arhitektura i Agrikultura. Fakultet građevinarstva, arhitekture, i geodezije – FGAG iz Splita, Zadarska Županija i Društvo Arhitekata Zadra prezentirali su, debatirali i otvoreno komentirali studentske projekte Radionice Arhitektonskog projektiranja RAP 5, s temom planiranja i izgradnje nove Poljoprivredne, Prehrambene i Veterinarske škole u Zemuniku.




Zadatak radionice i studentskih radova bio je konkretno preispitivanje mogućnosti izgradnje nove škole, njezino iseljavanje iz centra Zadra na “periferiju” Ravnih Kotara, u blizini Zemunika. Studentski radovi i prezentacije imali su za cilj argumentirano motivirati lokalnu zajednicu i sve dionike procesa transformacije škole, te kroz konkretan projekt predložiti plan izgradnje nove škole, i potaknuti jasne procese transformacije zadarskog krajolika.

Mjesto Zemunik, s novom školom i pratećim sadržajima, nalazi se na rubu, mjestu gdje prestaje stari rimski ager, te se otvara teritorij Ravnih Kotara. Na ovom specifičnom mjestu, gdje se preko dva tisućljeća preslaguju i talože slojevi grada i agrikulture, usložnjavaju i otvoreno isprepliću otvoreni sustavi infrastrukture, urbanizacije i prirode, idealno se prikazuju otvorene mogućnosti, bogatstva izazova i rješenja nove arhitekture krajolika. Krajolik, kako ga danas shvaćamo, razlikujemo i jasno artikuliramo, možemo podijeliti u tri različite skupine. Urbanizirani krajolik - kojeg čine širi areali gradova, kultivirani krajolik –  mahom rezerviran za poljoprivredna i infrastrukturna područja, te prirodi blizak krajolik - koji podrazumijeva ostatke “prave prirode” i čovjekovim radom i utjecajem obogaćene teritorije.



Pored ovih jasnih podjela, jasnih i ubrzanih procesa, gradovi i dalje ubrzano rastu te sve više funkcioniraju kao novi okvir za prirodna staništa u kojima više vrsta pokušava živjeti u ravnoteži. Poput pravila iz prirode,  primjeri tradicionalno shvaćeni kao umjetni i visoko tehnološki mediji i sredstva poput prometa, infrastrukture, cyberspace otvorenih medija i društvenih mreža, počinju se ponašati i funkcionirati poput prirodnih sila i sustava.

S druge strane priroda i krajolik izvan gradova i naselja potpuno su artikulirani poljoprivredom, infrastrukturom i raznim teritorijalnim sustavima kontrole, monitoringa, neke vrste agrarno-energetske i infrastrukturne proizvodnje. Sustavi digitalnog monitoringa, infrastrukturna povezanost i tehnološka osviještenost omogućuju drugačiji pogled, analizu i nova spajanja i razdvajanja prije nespojivih krajolika.



Ovi jasni procesi, i otvorene mogućnosti, definiraju stanje u kojem izostaju klasične podjele i grube crte razdvajanja namjena, te statičnost planova razvoja. Sela i gradovi više nisi izolirane samostalne cjeline već dijelovi velikih urbanih, proizvodnih, gospodarskih i društvenih sustava.  Ekološka svijest i trendovi, nova popularnost kulinarstva i poljoprivrede, politike hrane i zdravog života, razne vrste ruralnog, ekstremnog i tematskog turizma, fleksibilnost slobodnog vremena, ali i ekonomska kriza, vratili su u fokus djelatnosti koje prije nisu pripadale gradovima kao mjestima i interesima ljudi iz nekadašnjeg shvaćanja pojma grada (građana).

Utjecaj lokalnih politika na globalne procese, koji su vezani uz ekološku, energetsku i turističku djelatnost obale Jadrana i njezinog zaleđa, definira prostor Grada Zadra s teritorijem Ravnih kotara kao idealan prostor za  implementaciju, razvoj i konkretan projekt novih tipologija arhitekture krajolika. Jednako tako uloga arhitekta, znanja i vještine koje studenti moraju usvojiti u planiranju teritorija i projektiranju njegove arhitekture, translatiraju se iz metode zoniranja, te jasne podjele na urbano i prirodno, u polje upravljanja sustavima, manipulacije i organizacije različitih krajolika.



U Zadru, pod svjetlima pozornice Kazališta lutaka, u petak 31. siječnja 2015. godine studenti arhitekture, fakulteta FGAG iz Splita, Babić Jelena, Bilić Barbara, Čičmir Vestić Dora, Čakić Luka, Ćalušić Karla, Dragoja Stjepan, Eleršek Kristina, Hajdić Anđelo, Hudika Helena, Husak Mirta, Jelača Vendi, Jukić Diana, Knežević Ana, Kovačević Lucian, Kozina Mia, Laus Petar, Marušić Roko, Mihaljević Nikola, Mioč Josip, Pavić Samantha Vanessa, Peović Mirna, Petričević Ivan, Podrug Jelena, Radun Nina, Repušić Ivan, Stić Ivana, Stupalo Dora, Šantić Mia, Šaruga Dino, Škara Martino, Vrdoljak Andrija, Vučinović Domagoj, Vuletić Katarina, Žuljević Sandro, prezentirali su pred gostom kritičarem Marojem Mrduljašem svoje radove za novu poljoprivrednu školu. Voditelji radionice bili su Iva Letilović, Idis Turato, Dinko Peračić i asistentica Bruna Kovačević.

izvor: www.idisturato.com

Komentari

Morate biti logirani kako bi mogli komentirati.

Projekt

STUDIO UP: Hotel Amarin

09/03/2017

Predstavljamo projekt Studija Up, Hotel Amarin smješten u Rovinju.

Projekt

SODA arhitekti – Kuća B

16/02/2017

Predstavljamo projekt studija SODA arhitekti: Kuća B

Projekt

Dinko Peračić i Roman Šilje - Građevinski fakultet u Osijeku

09/02/2017

Predstavljamo projekt autora Dinka Peračića i Romana Šilje: Građevinski fakultet u Osijeku