Arhitektura
Autor/izvor: DAZ 21/01/2015
Od berlinskog zida podignutog još davne 1961, pa do recentnijih tehnološki naprednijih zidova i barijera, kao što je izraelski zid na Zapadnoj obali, ili granica Meksika i SAD-a, arhitektura je imala često i ulogu razdvajanja, obrane ili izolacije. U najnovijem slučaju se možda ne radi o arhitekturi u službi politike, čime se iscrpno bavi Eyal Weizman, ali se radi o podizanju vjerojatno jednog od najsuvremenijih zidova u povijesti (arhitekture).
Kraljevina Saudijska arabija planira odgovoriti na prijetnju Islamske države Iraka i Sirije (ISIS), kao već etablirane regionalne sigurnosne prijetnje. S obzirom na širenje tako zvanog kalifata, saudiciji planiraju podignuti 960 km dugački obrambeni zid na granici s Irakom osobito s ciljem zaštite nekih od najsvetijih islamskih lokaliteta kao što su Medina i Mecca, koje se obje nalaze na saudijskom teritoriju. Sudeći po projektu zid tehnološki nadmašuje i najsuvremenije granice i barijere, kao što je ona između SAD-a i Meksika. Radi se o spoju zida, jaraka, ograda, sa senzorima pokreta, 38 tornjeva za nadgledanje opremljenih airbus Spexer 2000 radarima, termalnim, noćnim i danjim kamerama, koje na udaljenostima od više kilometara prepoznaju kretanje, ljudi, vozila ili zrakoplova. Na granici će biti pozicionirano i 240 vozila i 30 000 vojnika za brze intervencije, a sve će biti povezano sa 1450 km optičkih kablova s Ministarstvom obrane u glavnom gradu Riyadhu.
Ovaj novi zid nije novitet, ne samo na bliskom istoku, gdje zid od gotovo 700 km dijeli Palestince od Izraelaca, već je i druga barijera koju Kraljevina Saudijska arabija podiže na svojoj granici uz 1600 km dugačku ogradu prema svom južnom susjedu Jemenu.
Očigledno je da na bliskom istoku, ima financijskih sredstava i za ovakav tip arhitekture, uz sve nebodere, hotele, trgovačke centre i sportska borilišta koja su se izgradila proteklih godina.
Damir Sekulic via Architizer
Društvo
