Politika i urbanizam

Bilješke gradske zastupnice: Bespuća ZG urbanizma

Autor/izvor: h-alter 03/04/2012

Večer uoči zadnje skupštinske sjednice održana je u Društvu povjesničara umjetnosti Hrvatske promocija knjige Davorina Stipetića, "Zagreb između kaosa i vizije". Radi se o zbirci provokativnih eseja o putovima i stranputicama zagrebačkog urbanizma tijekom zadnjih pet godina.

35. sjednica

U duhu autorovih prosvjetiteljskih nakana slijedećeg sam jutra knjigu poklonila jednom od najčešće spominjanih aktera opisanih stranputica, gradonačelniku Milanu Bandiću, kao i perspektivnom političaru Davorinu Bernardiću. Ovaj mlađi bi trebao i mogao mnogo toga ispraviti, shvati li iole ozbiljno autorov alarm u obrani općeg interesa, te prouči li dobro putokaze kojima knjiga obiluje. Obojica političara obećali su da će knjigu pročitati, a naročito gradonačelnik kojem sam napomenula da bismo se u tom slučaju možda mogli bolje razumjeti. "Poslije toga ćemo zajedno popiti kavu", rekao je gradonačelnik. Vrlo rado, ali ne vjerujem da bi do toga moglo doći!

Ovo je prvi puta da nisam prisustvovala aktualnom satu, jer smo u to vrijeme na
Odboru za prostorno uređenje raspravljali i donosili zaključke za sve one točke dnevnog reda koje su ostale nedovršene na maratonskoj redovnoj sjednici Odbora. Osim toga, Odbor je održao dinamičnu raspravu s predstavnicima stanovnika Starog Trnja, koji su pokušali utjecati na članove Odbora ne bi li odustali od traženih dodatnih pokazatelja uz prijedlog Odluke o donošenju UPU Staro Trnje. Naime, članovi Odbora zatražili su te dodatne pokazatelje nakon što se na sjednici Odbora pojavila grupa građana koja je tvrdila da im je neprihvatljiv prijedlog plana, izrađen nakon dugogodišnjeg natezanja, kao kompromisno rješenje do tada nepomirljivih zahtjeva dviju grupacija stanovnika okupljenih oko udruga Stup i Most. Sada su ti isti "treći" građani rekli da se ipak slažu s prijedlogom plana i insistirali na njegovom usvajanju tog dana na Skupštini. Dogovoreno je da će se traženi dodatni pokazatelji ipak prezentirati na slijedećoj sjednici Odbora, jer se time odgađa usvajanje plana samo za mjesec dana, a postoji nada da će tada svi biti sigurniji kako je ponuđeno rješenje optimalno za većinu stanovnika Starog Trnja.



Ovaj sam slučaj detaljnije prikazala kako bih predočila čitaocima složeni put do donošenja nekih naoko jednostavnih odluka. To je naročito potencirano okolnošću što su zastupnici u skupštini prošlog mandata s apsolutnim povjerenjem prihvaćali prijedloge izvršne vlasti, koje su doduše bile u interesu pojedinih investitora, ali su sa stanovišta općeg interesa često bile potpuno pogrešne. U ovom mandatu postoji želja da se slične greške ne ponavljaju.

U tom kontekstu zaista je bezobzirna bila rasprava HDZ-ove zastupnice Božice Šolićkoja je, spominjući stvarno prisutne teškoće u prihvaćanju nekih prijedloga izvršne vlasti na skupštini, ustvrdila da apsolutno ništa više ne funkcionira i da Skupština "reketira" investitore u Zagrebu. Takva bi optužba bila neprihvatljiva s bilo čije strane, ali kad je izriče predstavnica HDZ-a, onda je to zaista previše. Možda su se prisutni sjetili stare izreke da svatko sudi prema sebi, pa su jednostavno igrnorirali ovaj ispad članice stranke koju nikad nitko neće dostići u protuzakonitostima. Ako je ta zastupnica imala u vidu slučaj pijanih blizanacainvestitora Ivana Čermakaonda treba reći da se radi o forsiranju izgradnje vrlo visokih nebodera na potpuno neadekvatnoj parceli. Da nisu manipulacijama u GUP-u ukinuta jasna i nedvosmislena urbana pravila, ovaj slučaj bi jednostavno bio skinut s dnevnog reda, sve dok investitor ne formira parcelu adekvatne veličine i oblika. Sada investitor, informiran o dosada mogućem "friziranju" svih propisa prema potrebama pojedinih developera, kaže: "...grad mora promijeniti odredbu H-pola..." (odredba o obaveznoj međusobnoj udaljenosti visokih objekata od pola njihove visine). Odakle tom čovjeku hrabrost da traži takve ustupke, kao da je ta odredba nečiji hir, a ne opravdana građevinska norma?

Iako se već pod drugom točkom dnevnog reda raspravljalo o Izvješću o radu gradonačelnika u drugom polugodištu prošle godine, gradonačelnik je napustio skupštinu odmah nakon aktualnog sata i prepustio pozornicu svojoj zamjenici Jeleni Pavičić Vukičević. Postojao je unaprijed utvrđen konsenzus većine zastupnika da se izvješće neće usvojiti, već će se samo primiti na znanje. Ipak je nekoliko zastupnika tražilo riječ da iskaže nezadovoljstvo takvim izvještavanjem, bez dijaloga i objektivnih informacija. Profesor Josip Kregar je ustvrdio da kvaliteta izvješća ne omogućava njegovo prihvaćanje, jer se u njemu ne vidi nikakav napredak u odnosu na sve dosadašnje izvještaje. Karakteristično je da se ne registrira niti jedan problem ili otvoreno pitanje, pa se ne može niti naslutiti kako gradonačelnik vidi rješenja nekih akutnih problema. Stalno je samo veličanje lika i djela gradonačelnika, što je u velikoj diskrepanciji s javnom percepcijom njegova rada, kaže profesor.

Slične su bila diskusije i drugih zastupnika, pa sam odustala od sudjelovanja u raspravi. Htjela sam zamjeriti izvjestiocu što uopće ne spominje sve sporne teme i otvorena pitanja prostornog planiranja grada. U proljeće 2010. godine održana je tematska sjednica Skupštine o unapređenju stanja u prostoru. Na toj su sjednici jednoglasno donijeti zaključci o tridesetak mjera koje hitno treba poduzeti radi unapređenja stanja u prostoru Zagreba. Jednu jedinu od tih mjera (uređenje Gornjeg grada) moglo bi se, ako smo velikodušni, smatrati načetom, kroz parkovno uređenje Vranyczanyeve poljane koje se ističe u izvješću. O najvažnijim mjerama, kojima se tražilo vraćanje GUP-a na stanje prije izmjena izvršenih 2007. godine radi pogodovanjaHoto projektu, nema niti riječi, a prošle su pune dvije godine. Koliko su tadašnje izmjene GUP-a tragične, između ostaloga bazirane na nestručnoj konzervatorskoj osnovi, po kojoj bi se moglo u Donjem gradu rušiti više od dvije stotine povijesnih zgrada ambijentalne vrijednosti, dramatično nas upozorava uvodno spomenuta knjigaZagreb između kaosa i vizije. Mogućnost izgradnje javnih garaža i ulaznih rampi u najstrožem centru, te previsoka izgrađenost unutar blokova, također su "izmjene" iz 2007. koje se moraju hitno brisati iz GUP-a.

Vrlo je značajna bila peta točka dnevnog reda, kojom se ponovno mijenja Odluka o izradi izmjena i dopuna Prostornog plana Grada Zagreba. Izmjenom se produžuje rok za korištenje odlagališta otpada u Jakuševcu do 2015. godine. Dosadašnjom je Odlukom taj rok bio određen sa 2010. godinom, što znači da se već drugu godinu otpad tamo odlaže ilegalno. U potpunosti se slažem sa raspravom zastupnika Joze Radoša, da se radi o "pitanju svih pitanja". Rekao je da se niti rok do 2015. godine ne čini realnim, jer kad bismo danas imali već određenu lokaciju budućeg centra za gospodarenje otpadom, kad bismo imali odabranu tehnologiju koja će se primjenjivati i novac koji je potreban za realizaciju, taj se projekt ne može realizirati do 2015. godine. A mi nemamo ostvaren niti jedan od ovih preduvjeta izgradnje novog objekta za gospodarenje otpadom i zatvaranja odlagališta na Jakuševcu! Na isti način i ovaj puta je na skupštini raspravljala zastupnicaDanira Bilić, koja redovno govori o ovoj temi, upozoravajući na neodgovorno odugovlačenje u donošenju potrebnih odluka.

Čini se da pored sindroma NIMBY (ne u moje dvorište) u Zagrebu postoji i specifičan NUMM sindrom (ne u mojem mandatu). Što se tiče gospodarenja otpadom, gradska vlast se ponaša po izreci "Brigo moja, pređi na drugoga!". Da ćemo u ovom gradu doživjeti sudbinu Napulja zatrpanog otpadom, potiho se nagovještava! Stoga mi se čini vrlo praktičnom i poštenom sugestija zastupnika Stjepana Horvata iz Sesveta, da bi možda ponuda odgovarajuće financijske naknade lokalnoj zajednici pomogla rehabilitaciji nekada utvrđene optimalne lokacije za lociranje novog centra za gospodarenje otpadom u Dumovcu. Ali, tko bi se bavio ovakvim temama dok se radi na prioritetnim poslovima izgradnje fontana i opločavanja ulica granitom.

Kad već spomenuh to nesretno opločavanje Preradovićevog trga i okolnih ulica, dužna sam čitateljima ispriku i obrazloženje. U prošlom nastavku sam govorila o tom slučaju, potpuno nesvjesna da je skupština zapravo već usvojila taj nepotrebni projekt u rujnu mjesecu prošle godine, izglasavanjem izmjena i dopuna Programa izgradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture za 2011. godinu, u kojem je na str 64. u poglavlju "nerazvrstane ceste" bilo upisano spomenuto opločenje. Analizirala sam kakve su to bile okolnosti koje su dovele do ovog neoprostivog previda. Nešto manje od četrdeset točaka dnevnog reda zagušilo je zastupnike, a i spretna kamuflaža pod inače nesporan i nezanimljiv naslov "nerazvrstane ceste" pokazala se kao uspješan manevar predlagača. Ne nadam se da će nam itko moći oprostiti ovu grešku.

Vera Petrinjak Šimek za h-alter

Autorice fotografije u naslovu: Marina Kelava