Izložba

Herman Bollé - graditelj hrvatske metropole

Autor/izvor: DAZ / MUO 22/05/2015

U Muzeju za umjetnost i obrt u Zagrebu u tijeku je velika izložba o arhitektu koji je obilježio graditeljstvo u Zagrebu krajem 19. i početkom 20. stoljeća - Herman Bollé: Graditelj hrvatske metropole.

Izložba o Hermanu Bolléu (18. listopada 1845., Köln - 17. travnja 1926., Zagreb) predstavlja njegove arhitektonske projekte, sudjelovanja na izložbama, ulogu koju je odigrao u obrazovanju mladih arhitekata, umjetnički obrt proizašao iz njegovih projekata i drugo. Glavninu izložaka čine predmeti umjetničkog obrta, nacrti i maketa najatraktivnijih projekata te fotografije brojnih Bolléovih realizacija. Izložba je strukturirana po kronološkom i tipološkom načelu.
Prvi dio izložbe posvećen je biografskim podacima o Bolléovom životu i stvaralaštvu te njegovim počecima u Njemačkoj, Italiji i Austriji.


Herman Bollé, MUO, foto: Srećko Budek

Drugi dio izložbe predstavlja velike restauratorske poduhvate na zagrebačkoj, križevačkoj i pakračkoj katedrali te crkvi u Mariji Bistrici i drugim građevinama (franjevačke crkve u Iloku i Zagrebu, crkva svete Ane u Križevcima).
Treći dio izložbe govorio o stilskoj raznolikosti Bolléova stvaralaštva (radovi u neogotičkom, neobizantskom, neoromaničkom, neorenesansnom, takozvanom hrvatskom narodnom i secesijskom stilu).


Herman Bollé, Mirogoj, foto: Mario Krištofić

Četvrti dio izložbe posvećen je Bolléovom udjelu u povijesti arhitekture Zagreba, glavnim građevinama koje je projektirao/restaurirao, poput katedrale, nadbiskupskog dvora, crkve svetog Marka, Marijine crkve na Kaptolu, franjevačke crkve, pravoslavne, grkokatoličke, evangeličke crkve, kapele na Ilirskom trgu, palače Pongratz i kuće Stanković na Trgu bana Jelačića, vile Živković-Adrowsky u Jurjevskoj, vile Weiss na Pantovčaku, palače Odjela za bogoštovlje i nastavu Hrvatske zemaljske vlade, kuće Spevec u Dalmatinskoj, kuće Granitz na Preradovićevom trgu, zgrade Komercijalne banke na uglu Tomićeve ulice i Ilice, Muzeja za umjetnost i obrt, Kemijskog zavoda na Strossmayerovom trgu, fontane i meteorologijskog stupa na Zrinjevcu, preparandije u Medulićevoj, sjemeništa, kaptolskih kurija (Kaptol 6 i Kaptol 21) te prebendarskih kurija na Novoj Vesi. Poseban naglasak u sklopu dijela izložbe koji se odnosi na neorenesanse radove, posvećen je javnim građevinama u Zagrebu, osobito Mirogoju, kao najvažnijoj njegovoj novogradnji uopće.
Peti dio izložbe posvećen je Bolléovoj ulozi u povijesti umjetničkog obrta u Hrvatskoj.


Mapu grada Zagreba na kojoj su obilježena dijela Hermana Bolléa - "Bollé vašim očima" možete preuzeti ovdje u PDF-u.


foto: Mario Krištofić

O konceptu izložbe:

Herman Bollé (Köln, 18.10.1845. – Zagreb,17.4.1926.) ubraja se u skupinu najvažnijih i najpoznatijih, ali i najkontroverznijih hrvatskih arhitekata. Rođen je u Kölnu na Rajni 1845. godine, gradu koji je upravo u tom vremenu postao rasadnikom neogotike u Europi zahvaljujući velikom projektu dovršavanja tamošnje katedrale, jedne od najvećih spomenika europskog srednjovjekovlja. Rastao je zajedno s katedralom čija ga je arhitektura fascinirala i usmjerila prema graditeljskoj profesiji. Nakon školovanja na obrtnoj školi u Kölnu radi u zidarskom poduzeću vlastitoga oca pa potom prelazi u atelier uglednoga njemačkog arhitekta, specijaliziranog ponajprije za sakralnu arhitekturu, Heinricha Wiethasea.

U 1872. godini seli se u Beč gdje se zapošljava kao suradnik u atelieru, u to vrijeme u Austro-Ugarskoj, najslavnijega neogotičara Friedricha von Schmidta kako bi radio na njegovim mnogobrojnim projektima od Basela u Švicarskoj na zapadu do Kijeva u Ukrajini na istoku. Isprva surađuje na opremanju niza bečkih crkava (neogotičkih župnih crkava u bečkim četvrtima Fünfhausu, Brigittenauu i Weißgärberu), te na zgradi Austrijske nacionalne banke, izvedenoj u stilu njemačke neorenesane, da bi se od 1875. počeo specijalizirati za Schmidtove projekte u Hrvatskoj.

U prosincu 1875. u Rimu, kada je za Schmidta pripremao crteže renesansnih spomenika koji su trebali služiti kao polazište pri projektiranju zagrebačke palače Akademije, susreće se s biskupom Josipom Jurjem Strossmayerom i prvim hrvatskim povjesničarom umjetnosti Isom Kršnjavim, koji ga, prepoznavši u njemu golem talent, počinju usmjeravati prema Hrvatskoj. Ubrzo potom Schmidt mu povjerava rad i na razradi projekata za đakovačku katedralu te za restauraciju crkve Svetog Marka u Zagrebu.

Ključan zajednički projekt Schmidta i Bolléa u Hrvatskoj, restauracija zagrebačke katedrale, nagnat će ga 1879. na konačno preseljenje u Hrvatsku. Živeći i radeći pet desetljeća u Zagrebu Bollé je ostavio neizbrisiv trag u povijesti hrvatske arhitekture, umjetničkog obrta, u obrazovanju mladih arhitekata i obrtnika te izgradnji grada Zagreba. S realiziranih oko 150 projekata ubraja se i u najproduktivnije hrvatske arhitekte.


Herman Bollé, vitraj za MUO, foto: Srećko Budek

Nakon što je Zagreb i okolicu 9. studenoga 1880. pogodio jak potres Bollé dobiva ulogu glavnog restauratora brojnih stradalih sakralnih i profanih građevina. Upravo restauriranje spomenika predstavlja najkontroverzniji segment njegova opusa. Srednjovjekovne je crkve restaurirao uklanjajući s njih ožiljke kasnijih epoha, nastojeći ih vratiti u prvobitno idealno stanje pri tome često nemilice izbacujući vrijedne renesansne i barokne umjetnine. Najvažniji mu je restauratorski zahvat zagrebačka katedrala, koja svoja današnja pročelja i unutrašnjost duguje uvelike Bolléovom zahvatu. Restaurirao je i gotovo sve ostale sakralne građevine Zagreba: franjevačku, pravoslavnu i grkokatoličku crkvu, Svetu Mariju na Dolcu, remetsku župnu crkvu, a izvan Zagreba hodočasnički kompleks u Mariji Bistrici, manastir Grgeteg na Fruškoj Gori, sabornu crkvu u Pakracu, iločku franjevačku crkvu i mnoge druge.

Osim restauriranja starih Bollé je podigao i brojne nove sakralne građevine, zbog čega ga je zagrebački tisak 19. stoljeća zvao hramograditeljem. Evangelička crkva u Zagrebu, župne crkve u Granešini, Erdeviku, Tounju i mnoge druge primjer su njegova neumorna talenta.

Njegovo svakako najvažnije djelo jeste arhitektonski okvir zagrebačkog groblja Mirogoj. Jedan od najmonumentalnijih grobljanskih kompleksa Europe koji Zagreb postavlja na istaknuto mjesto opće povijesti arhitekture historicizma rastao je više od šest desetljeća, od 1878. sve do kraja 1930-ih.
Projektirao je u gotovo svim neostilovima karakterističnim za kasno 19. stoljeće. Sakralne građevine katolika i protestanata projektirao je u neogotičkom stilu, a pravoslavnih u neobizantskom. Javne i stambene građevine najčešće je gradio u neorenesansnom stilu. U suradnji s Kršnjavim pokušao je stvoriti i posebni hrvatski narodni stil u graditeljstvu, a nakon 1900. godine projektirao je i u secesiji. Stil je kod Bolléa odraz funkcije objekta.

Restaurirajući katedralu stvorio je, po srednjovjekovnim uzorima, katedralnu radionicu iz koje će kasnije niknuti Obrtna škola i s njom vezan Muzej za umjetnost i obrt. Vođen idejama Gottfrieda Sempera da se počeci arhitekture i svih grana likovnih umjetnosti mogu naći upravo na polju umjetničkog obrta, u tekstilnim i keramičkim radovima, neumorno je radio na njegovu unaprjeđenju u Hrvatskoj. Profesori i učenici Obrtne škole postali su mu glavni suradnici te izvođači njegovih projekata na brojnim realizacijama po cijeloj Hrvatskoj.

dr.sc. Dragan Damjanović, autor koncepcije izložbe


Dragan Damjanović je autor izložbe, ali i prvog cjelovitog prikaza o jednom od najvažnijih arhitekata konca 19. i početka 20. stoljeća u Hrvatskoj - monografije “Arhitekt Herman Bollé“ (nakladnici: Leykam International d.o.o. i Muzej za umjetnost i obrt, Zagreb  2013.).
Kustos izložbe je Jasmina Fučkan, MUO.
Autori vizualnog identiteta i dizajna izložbenog postava jesu Sanja Bachrach-Krištofić i Mario Krištofić.

Izložba ostaje otvorena do 23. kolovoza 2015. Više potražite ovdje.

Komentari

Morate biti logirani kako bi mogli komentirati.

Projekt

STUDIO UP: Hotel Amarin

09/03/2017

Predstavljamo projekt Studija Up, Hotel Amarin smješten u Rovinju.

Projekt

SODA arhitekti – Kuća B

16/02/2017

Predstavljamo projekt studija SODA arhitekti: Kuća B

Projekt

Dinko Peračić i Roman Šilje - Građevinski fakultet u Osijeku

09/02/2017

Predstavljamo projekt autora Dinka Peračića i Romana Šilje: Građevinski fakultet u Osijeku