Intervju

Ispod Trga Revolucije ruža

Autor/izvor: 1POSTOZAUMJETNOST 03/07/2012

Nataša Bodrožić, kustosica je Slobodnih veza – udruge za suvremene umjetničke prakse i jedna od voditeljica projekta SPACES u sklopu kojega suvremeni umjetnici realiziraju radove u javnim prostorima glavnih gradova Gruzije, Armenije, Moldove i Ukrajine. Projekt je započeo u Tbilisiju, a tematizirani su tamošnji pješački podzemni prolazi. Intervju je objavljen u zagrebačkom Tjedniku Novosti, a prenosima ga s bloga 1POSTOZAUMJETNOST.

Pokušaji utjecanja odozdo
Razgovarao: Saša Šimpraga

Slobodne veze kao jedan od inicijatora i kustosa, europski projekt i četrdeset umjetnika u javnom prostoru glavnoga grada Gruzije. O kakvom je projektu riječ?

Radi se o suradničkom projektu SPACES (Sustainable Public Areas for Culture in Eastern Countries) čiji je fokus promišljanje javnih prostora i prava građana na sudjelovanje u odlučivanju o gradu. Projekt je ujedno usmjeren na osnaživanje neinstitucionalnih kulturnih aktera u Armeniji, Gruziji, Moldovi i Ukrajini, a kreće se dvjema linijama. Prva se odnosi na kulturne politike, a druga na umjetničku akciju u javnim prostorima s ciljem građanske emancipacije. Projekt je financiran u okviru programa “Istočno partnerstvo” Europske unije i trajat će tri godine, a nedavno je započeo u Tbilisiju.


Vake Park Underground

Naime, Slobodne veze već nekoliko godina razvijaju suradničke projekte uglavnom s partnerima iz tzv. istočne Evrope pa je i ovaj projekt logičan nastavak te suradnje.
Pritom je model razvoja nezavisne kulturne scene u Zagrebu i Hrvatskoj bio važan element promišljanja o mogućim načinima organiziranja u okviru projekta SPACES.


Alicja Rogalska, Bread and Roses

Kako je poznato, zagrebački model “konstruiranja kulturnih politika odozdo”, prije svega uspostavom horizontalnih suradničkih mreža operativnog tipa, zanimljiv je fenomen s vidljivim posljedicama na čitavu lokalnu scenu. Kao takav, on predstavlja i  vrijedan doprinos promišljanju participativnih kulturnih politika uopće.
Međutim, svaki kontekst nosi svoje specifičnosti i zahtjeva poseban tretman. Tako se većina naših aktivnosti na istoku na neki način zapravo nadovezuje tamo gdje lokalne scene već i same djeluju. Utoliko je suradnja ključna, a projekt rezultat te suradnje.


Studio Bazzar, Passage X

Prva implemetacijska faza projekta nazvana je Undergo.The Paralells, a fokus ima na pješačkim podzemnim prolazima u Tbilisiju. Njihova je izgradnja započela kasnih 1960ih, a stala s raspadom Sovjetskog Saveza. Danas im je status neodređen, infrastruktura zapuštena, funkcioniraju kao polukomercijalni prostori s malim dućanima ili samoorganizirane mini tržnice, ad hoc nužnici, stovarišta otpada i zapravo mjesta koja možda najbolje svjedoče misao Its not the Future that always comes after.

Kakav dojam imate o Tbilisiju?

Tbilisi je intrigantan grad. Što zbog dinamike i kaosa, što zbog slojevitog nasljeđa kao jedna od stanica na Putu Svile, ali i bitno obilježen sovjetskom prošlošću i tranzicijskom stvarnošću. Grad se čini zapuštenim (evidentno neadekvatno funkcioniranje pojedinih javnih službi), a historijske se zgrade često namjerno ruše kako bi se napravilo mjesta stambenim čudovištima gruzijske inačice “turbo arhitekture”. A na putu s aerodroma u centar grada prolazite Avenijom Georgea W. Busha.


Uliac George W. Bush, Tbilisi

S druge strane, sovjetski period ostavio je za sobom remek-djela kasnog, tzv. Brežnjevljevog modernizma, poput nezaobilazne zgrade bivšeg Ministarstva puteva iz 1975., danas sjedište Gruzijske banke.


Bivše ministarstvo puteva, Tbilisi

Jedan upečatljivi detalj su i u zraku zaustavljene kabine žičare koje stoje kao zamrznute u vremenu otkad je žičara prestala s radom.


Žičara, Tbilisi

Vezano uz aktualni projekt, zanimljivom mi se čini priča oko centralnog podzemnog prolaza ispod Trga Republike, odnosno sada i Trga Revolucije ruža, gdje leže ostaci monumentalne građevine poznatog gruzijskog arhitekta Otara Kalandarišvilija naziva “Andropovljeve uši”. Riječ je o nizu betonskih lukova podignutih 1983. u čast službenog posjeta visokog funkcionera Prezidija Vrhovnog Sovjeta Gruziji.


Andropovljeve uši

Godine 2005., aktualni gruzijski predsjednik Mihail Saakašvili potaknuo je njihovo rušenje. Međutim, temelji i dijelovi betonskih lukova ostali su na rubu trga i podzemnog prolaza nakon što se rušenje moralo zaustaviti iz statičkih razloga. Upravo su ti ostaci i ovaj nasilni čin demoliranja s antisovjetskim predznakom bili polazište jednog od umjetničkih radova njemačkog umjetnika Tilmanna Mayer - Fayea realiziranih u okviru našeg projekta.


Djelomično srušene Andropovljeve uši

Zanimljivo je spomenuti i da je u Gruziji nedavno legalizirana “borba” protiv sovjetskog nasljeđa, posebno komunističkih simbola, kroz nešto što se zove Povelja slobode koja je  donešena 2010. godine. Stvar je dovela do paradoksalnih situacija budući da je velik dio gradske infrastrukture Tbilisija sagrađen upravo u sovjetskom razdoblju, od metroa do reprezentativnih građevina, mostova itd, što je bio i jedan od argumenata parlamentarne opozicije koja se protivila stavljanju simbola SSSR-a van zakona jer i oni čine dio gruzijske povijesti.


Bazen Laguna Vere

Činjenica je da na međunarodnom planu bitno važnija reprezentacija suvremene hrvatske umjetničke scene dolazi uglavnom neinstitucionalnim posredstvom i da se te realizacije gotovo u pravilu događaju u zapadnim zemljama. S druge strane, Slobodne veze jedini su kustoski kolektiv iz Hrvatske koji se kontinuirano bavi europskim istokom i to zemljama poput Ukrajine, Moldove, Rusije i sada Gruzije i Armenije. Osim aktualnog projekta, kakva je dosadašnja suradnja s tim zemljama, koji su daljnji planovi i zašto je pogled iz Hrvatske rijetko okrenut istoku?

Složila bih se da relevantni sadržaji, kako teorijski, tako i umjetnički, dolaze iz malih i nezavisnih produkcija, odnosno od neinstitucionalnih kulturnih aktera. Razlozi su brojni, a činjenica jest i da upravo manji kolektivi i umjetničke inicijative zapravo obavljaju posao koji bi trebale raditi institucije. U najmanju ruku s obzirom na količinu proračunskog novca kojim (institucije) raspolažu.

Slobodne veze nisu jedine koje imaju vezu s postsocijalističkim istokom, ali je nama ta veza važna i nastojimo kontinuirano promišljati svoju poziciju kroz taj odnos. Do sada smo sudjelovale u nekoliko projekata u Moldovi, a u Zagrebu smo nizom izložbi predstavile mahom samoorganizirane umjetničke scene Moldove i Ukrajine. Prošle je godine predstavljen i dio suvremene umjetničke scene Rusije. Što se tiče planova, već u listopadu slijedi drugi dio projekta SPACES u Jerevanu, koji će uključiti i konferenciju, a potom slijede Kijev i Kišnjev.


Tbilisi

U Hrvatskoj su razlozi ograničenog interesa za istok vjerojatno političke prirode, ali i financijske budući da su fondovi na zapadu. Ne zaboravimo različite agende EU i drugih političkih i ekonomskih subjekata koji penetriraju na Istok (pritom kritički promišljam i ovaj projekt u kojem sudjelujemo). Ne zaboravimo, uostalom, i prodor suvremene umjetnosti na taj “bivši istok” u traženju novih teritorija. No, iz naše pozicije, meni se upravo taj „obrnuti“ smjer čini logičnijim. Možda tek nastupam iz generacijske perspektive gdje nekakva veza (barem što se mene tiče) postoji i to kroz svijest o rascijepu između dvaju političkih i vrijednosnih sistema, te djetinjstva u socijalizmu kao dio kolektivne memorije, a da pritom ne govorim o nostalgiji. Naime, čini mi se da nas za istok Evrope veže puno više od sličnog tranzicijskog iskustva.


Georgia

Slobodne veze jedna su o partnerskih organizacija na projektu 1POSTOZAUMJETNOST.

Više o projektu SPACES pronađite na poveznici:
http://slobodneveze.wordpress.com/2012/05/20/undergo-the-parallels-2405-0306-2012/

Intervju je prenesen iz Tjednika Novosti:
http://www.novossti.com/2012/06/ispod-trga-revolucije-ruza/

Photocredits: Joanna Warsza, Ruth Eiselsberg, Nini Palavandishvili, Alicja Rogalska, StudioBasar

DAZ

Program rada + članarine za 2020.

20/02/2020

Donosimo program rada DAZ-a te zahvaljujemo svim članovima koji plaćanjem članarina podupiru djelovanje DAZ-a kroz programe, sekcije i natječaja. Pozivamo Vas na uplatu članarine za 2020. godinu.

Rezultati

Ambulanta Špansko

17/01/2020

Projektni natječaj za izradu idejnog arhitektonsko-urbanističkog rješenja za NOVI OBJEKT DOMA ZDRAVLJA ZAGREB ZAPAD – AMBULANTA ŠPANSKO.

Rezultati

Bazen Dubrava

09/12/2019

Projektni natječaj za izradu idejnog arhitektonsko-urbanističko rješenja bazen Dubrava - rezultati








Program je realiziran uz potporu 
 Grada Zagreba


Potpora:


Partneri:


Medijski partneri:


Donatori: