Izložba

Iznimni kulturni krajobrazi primorske Hrvatske i suhozidna baština

Autor/izvor: DAZ / cekate.hr 11/03/2015

Iznimni kulturni krajobrazi primorske Hrvatske
18,00 h dr. sc. Goran Andlar, Agronomski fakultet, Sveučilište u Zagrebu

Fenomen mediteranskog ruralnog kulturnog krajobraza u kontekstu Hrvatske tek od nedavno biva razotkrivan. Novija istraživanja ukazuju na izrazitu raznolikost i svojstvenost ruralnih krajobraza primorskog dijela Hrvatske što je rezultat povijesnih adaptacija poljoprivredne djelatnosti kompleksnim prirodnim i socioekonomskim prilikama. Međutim tema ruralnih krajobraza je na nacionalnom nivou gotovo neprisutna, pri čemu ruralni prostor nije registriran i niti evaluiran. Izražen je problem neučinkovitosti instrumenata identifikacije, zaštite, planiranja i upravljanja što je uvelike uvjetovano dihotomijom „prirodnog“ i „kulturnog“ poimanja te nepotpuunim i parcijalnim definiranjem kvaliteta određenog ruralnog krajobraza. U kontekstu spomenutih problema provedeno je prvo cjelovito regionalno istraživanje krajobraza naslova Iznimni kulturni krajobrazi primorske Hrvatske. Kulturni krajobraz se istraživao s aspekta tradicijskih načina korištenja i organizacije zemljišta i to kroz primjenu istraživačkih koncepata karaktera krajobraza, biografije krajobraza, te integralnog okvira za vrednovanje krajobraza. Glavni rezultati su: povijest, klasifikacija i regionalizacija ruralnih krajobraza, sustav kriterija za identifikaciju iznimnih kulturnih krajobraza te registar 62 iznimne lokacije. Višerazinska primjena „krajobraznih“ istraživačkih koncepta omogućila je integraciju raznih prirodnih i kulturnih čimbenika ruralnog krajobraza, a na kraju rezultirala postavljanjem konkretnog integralnog metodološkog i sadržajnog okvira za daljnje akcije. Ovom prilikom biti će prezentirani glavni rezultati rada s naglaskom na primjere otočkih krajobraza, ali i inicijative koje ovaj rad pokrenuo.

Udruga „4 GRADA – DRAGODID“
18,45 h, Filip Šrajer, dipl. ing. arh.
Okoliš nastao građenjem: suhozidna baština istočne obale Jadrana

Kameni zidovi građeni usuho jedno su od najznačajnijih obilježja krajolika istočne obale Jadrana. Posebice se to odnosi na hrvatsku obale i otoke, gdje se dugi pašnjački zidovi u kontinuitetu nastavljaju na labirinte poljodjelskih terasa i gomila – u opsegu kojem je teško naći premca u svjetskim razmjerima – noseći pritom svoje inventare karakterističnih kućica, skloništa, torova i ostalih građevina građenih suhozidnom tehnikom. Ova „infrastruktura“ antropogene transformacije okoliša i danas njime dominira iako uglavnom više nema svoju izvornu namjenu i izravno je ugrožena vegetacijskom sukcesijom i ljudskim aktivnostima.

Svojom kronologijom, distribucijom, tipologijom i detaljima jadranski suhozidi nam mogu pružiti uvide u povijest okoliša, obrasce i ekonomiku života izvan gradova, te principe i tehnike bonifikacije krša. Tema je aktualna: okoliš i krajobraz su danas u fokusu, transdisciplinarnost građe više nije problem, nego trendi izazov; a činjenica da je narodno graditeljstvo kronično u sjeni urbane i sakralne graditeljske baštine i historiografskog fokusa na elite, danas mu priskrbljuje dodatni akademski legitimitet. Dolaskom novih tehnologija, od dijeljenja multimedije putem Facebooka do digitalne satelitske fotografije i GIS prostornih baza podataka, otvaraju se mogućnosti prevladavanja nekih praktičnih problema koji su prije onemogućavali istraživanja na širem planu. Posebnu zanimljivost predstavlja nedavni porast interesa za gradnju usuho, pogotovo u Hrvatskoj i Sloveniji, u brzo širećem krugu entuzijasta, znanstvenika i stručnjaka, te lokalnih grupa uključujući i vlasnike poljoprivrednih posjeda. Ova motivima i backgroundom vrlo šarolika scena okupljena je oko konkretnih radnih akcija obnove suhozidnih građevina, uključuje velik broj mladih i tako predstavlja primjer inicijative „odozdo“, kakve su danas vrlo zapažene u svjetskim baštinskim krugovima.

U predavanju će biti prikazani i prokomentirani najpoznatiji hrvatski suhozidni lokaliteti, te događaji i inicijative u posljednjih nekoliko godina, uz razmatranje praktičnih i konceptualnih pitanja valorizacije i očuvanja narodne graditeljske baštine istočne obale Jadrana.

dr. sc. Goran Andlar
Viši asistent na Zavodu za ukrasno bilje i krajobraznu arhitekturu Agronomskog fakulteta u Zagrebu. Znanstvenim i stručni interes mu je fokusiran na teme ruralnih/kulturnih krajobraza; njihovu povijest, tipologiju, evaluaciju, očuvanje i planiranje. Poseban je naglasak na mediteranskim kulturnim krajobrazima i krškim tradicijskim načinima korištenja zemljišta. Aktivan je u području implementaciji tema kulturnih krajobraza u politike prostornog razvoja, ruralnog razvoja, zaštite prirodne i okoliša. Za disertaciju Iznimni kulturni krajobrazi primorske Hrvatske dobio je posebno priznanje 47. Zagrebačkog salona arhitekture. Na temu kulturnih krajobraza autor je i koautor više stručnih i znanstvenih radova, izlaže na međunarodnim simpozijima te je polaznik i predavač na više domaćih i međunarodnih radionica.

Filip Šrajer
Rođen 1977. godine u Zagrebu, radi u zagrebačkoj tvrtki URBING kao urbanist i prostorni planer. Studira na poslijediplomskom studiju na Arhitektonskom fakultetu i honorarno radi na Agronomskom fakultetu UNIZG. Bavi se organizacijom i vođenjem projekta udruge Dragodid, međunarodno nagrađivane inicijative za očuvanje suhozidnog graditeljstva istočnog Jadrana: vodi suhozidne radionice, uređuje web stranice o suhozidu www.dragodid.org i www.suhozid.hr , koautor dva popularno-stručna priručnika za građenje kamenom.

izvor: cekate