Energetska obnova

Je li spašavanje kreditnog rejtinga vrijedno srozavanja javnog i strukovnog standarda?

Autor/izvor: Hrvoje Hrabak 15/03/2012

Pokaže li do lipnja cca 1 milijardu eur novih (vanbudžetskih) investicija, vlada može računati na još jedno privremeno spašavanje od ulaska u zonu junk rejtinga.

S obzirom na nepripremljenost svih ostalih sektora, vlada je pronašla bazen za ovu količinu investicija u energetskoj obnovi zgrada u javnom vlasništvu - škola, vrtića, domova, bolnica .. Laički gledano - obnovimo pročelja, zamijenimo stolariju i stare bojlere - pa to bar svatko zna!

Vlada je pronašla čak i, bar donekle održiv, model vanbudžetskog financiranja ovih investicija. Na kratke staze, investicijska injekcija dolazi iz državne financijske rezerve, u kojoj se vrijednosno zamjenjuje bankovnim garancijama, odnosno osiguranjima izvođača, u iznosu ugovorenih radova. Tako je rezultat u državnoj blagajni 0:0. Na dulje staze, kada se energetske uštede počnu ostvarivati te se i dokažu u praksi, uključuje se stvarni financijer koji vraća stvarni novac u državnu kasu te se sljedećih 14 godina naplaćuje od korisnika zgrade iz njegove energetske uštede. Sve se to zove ESCO model i donekle je zaživio u pojedinim razvijenim zemljama, ali uz dugotrajnu i intenzivnu pripremu.

Dobitak je jasan - na tržište dolazi injekcija svježeg novca, građevinske i ostale firme dobivaju posao, pretežito u sektoru manjih i srednjih poduzeća. U prvom valu planira se otvaranje do 500 gradilišta širom Hrvatske.

Zvuči sjajno?!

Ne bi li bila potpuno sigurna u pravovremeni plasman ove financijske injekcije, čudom pronađene u državnoj rezervi, vlada se sprema povući i neke poteze. Poteze čak i odlučnije od ovog računovodstvenog perpetuum mobilea. O čemu je riječ?

O namjeravanom dokidanju cjelokupne, zakonom propisane, stručne i upravne procedure tj. projekata i dozvola. Naime, zagledamo li se samo malo ozbiljnije u prirodu namjeravanih zahvata, otkrit ćemo da svaka od ovih intervencija zahtijeva itekakvu elaboraciju.

Usko promatrana, i sama metoda energetske obnove iziskuje pažljiv i promišljen odabir konstrukcija, materijala i opreme, a u kojem na nivou države nemamo praktički nikakvog iskustva. Stoga je za racionalnost i ekonomski smisao zahvata - istinsko i dugoročno poboljšanje energetskih, ali i ostalih svojstava zgrada u našem vlasništvu -potrebna zavidna stručna umješnost.

Nadalje, svaka od ovih intervencija u javnom sektoru bitno utječe na ponašanje i sigurnost zgrada koje principijelno služe najosjetljivijim skupinama - djeci, starima, bolesnima .. Dokidanje stručne elaboracije i zakonom propisanih metoda kontrole nedvojbeno bi dovelo u pitanje i ove važne funkcionalne parametre.

Pretvori li se, izuzećem projektiranja i kontrole, energetska obnova već u prvom koraku u El Dorado PVC stolarije i stiropora, stvorit će se trajno štetan presedan za cijelu granu koja iz ovoga potencijalno može izrasti.

Nudimo vladi naš puni stručni angažman na ovom pitanju, uz maksimalnu vremensku i financijsku fleksibilnost. Zauzvrat tražimo samo poštovanje osnovnih stručnih mjerila, pravila i vrijednosti, kao i zakonom propisanih procedura.

Država kao promotor najbolje prakse, a ne serijski imitator pročelja u 'izradi sam' maniri.

Država kao dobar gospodar, a ne financijski opsjenar.

Ukratko.

Hrvoje Hrabak.