Turizam

Negativne posljedice brzog razvoja hrvatskog turizma

Autor/izvor: DAZ 30/08/2013

Dok se Hrvatska pokušava dokazati kao nova luksuzna turistička destinacija Europske Unije, hotelska industrija doslovno leži u ruševinama. Bacili smo pogled na 10ak od skoro 100tinjak hotela i ljetovališta koji “bolesno“ leže u okolišu, čekajući svoje "ozdravljenje".

Hrvatski turizam zaista cvijeta u mnogo pogleda. Prošle godine 11.8 milijuna turista nahrlilo je u “zemlju 1000 otoka“ i potrošilo više od 9 bilijuna eura, čime je Hrvatska postala jedna od rijetkih zemalja u Europi koja se može pohvaliti godišnjim porastom broja turista. Međutim, sva ta pozitivna izvješća o turističkom napretku kriju vrlo jasnu činjenicu - hotelska industrija u Hrvatskoj je na rubu katastrofe.

Kako čitava zemlja još uvijek vjeruje da će ulazak u EU donjeti još veći napredak turizma, umjesto u hotelsku industriju, ulaže se u privatni apartmanski smještaj. Stvarnost je, bojimo se, drugačija. Deseci hotela duž obale su napušteni, razoreni ili nagriženi zubom vremena, pretvarajući se u ruševine. Zdenko Cerović, profesor hotelskog menadžmenta na Sveučilštu u Rijeci, kaže da postoji čak 96 hotela u Hrvatskoj koji čekaju svoj spas od daljnjeg razaranja. Ako uzmemo u obzir da Hrvatska svoj najveći razvoj temelji upravo na turizmu, ove napuštene hotelske strukture postaju ružni podsjetnici  i upozoravatelji na turistički neuspjeh.

Trenutno otvoreni i funkcionalni hoteli su također u opasnosti od zatvaranja, što može primjetiti bilo koji posjetitelj Hrvatske obale u zadnjih nekoliko godina. Privatne sobe, apartmani, pa čak i luksuzne vile, postale su glavni odabir stranih turista, dok je sam pogled na hrvatski hotelski smještaj, osobito onaj iz razdoblja socijalzma, pomalo depresivan i nepoželjan. O tome svjedoče i brojke dobivene istraživanjem turističkog smještaja – 12.5% noćenja su ostvarena u hotelskom smještaju, dok je preostalih 87.5% ostvareno tzv. “apartmanizacijom“. Uspoređujući brojke domaćeg hotelskog turizma sa hotelskim turizmom ostalih zemlja u regiji (Austrija 60.6%, Italija 47.5%, Slovenija 48.4%, Španjosla 54% ), možemo jasno zaključiti da Hrvatska daleko odstupa od prosjeka, što nas treba alarmantno zabrinuti i zapitati: razvija li se hrvatski turizam u pravom smjeru?!

Još jedna zabrinjavajuća činjenica je da osim što je hotelski turizam postao nepopularan, broj kreveta se smanjuje. Tako je primjerice 1990.god broj ležaja u turističkoj ponudi bio 142 917, dok je 2011.god broj smanjen na 128 000, a 2012.god na oko 113 000. Prosjek starosti  hotela u Hrvatskoj je 45 godina, a renovacije, obnove i ulaganja u postojeće hotele se nisu dogodile zadnjih 6 godina. Oko 20% hotela je još uvijek u državnom vlasništvu, rijetki su domaći privatni investitori zainteresirani za kupnju hotela, a sve više je stranih ulagača koji investiraju u kupnju i obnovu hotela te obale. Nažalost, većina hotela u državnom vlasništvu zahtjeva velika ulaganja i renovacije, što odbija strane investitore i ostavlja hotele pred bankrotom. Nerješeni vlasnički odnosi, izvoljevanje građevne dozvole te zaštita prava investitora  također otežavaju nova ulaganja i poslovanja. Brojke koje potvrđuju ove teze su pomalo dramatične: od 1993.god do 2012. god samo 2.3% stranih investicija je uloženo u hoteljerstvo i  ugostiteljstvo, dok je nakon globalne financijekse krize 2008. godine taj postotak sveden gotovo na nulu. Umjesto s Europom, ove brojke nas čine sličnijima Yemenu, Ugandi i Kyrgyzstanu.

Donosimo Vam kratki pregled nekad fantastičnih, danas ruševnih hotela duž Hrvatske obale. Svaki od njih ima svoju priču – često povezanu s ratom, korupcijom, kriminalom, ili pak propadanjem zbog ne održavanja te izostanka turista. Činjenica je da se radi o vrhunskim projektima domaćih arhitekata - hotelima koji strpljivo čekaju da im netko opet udahne život.

Hotel Jadran / Tučepi / 1950.god / arhitekt Branko Bon

Hotel Pelegrin / Dubrovnik / 1936.god / arhitekt David Finci

Hotel Kupari / Dubrovnik / 1978.god

Hotel Grand / Lopud / 1936.god / arhitekt Nikola Dobrović

Hotel Bellevue / Pag / 1968.god

Dječje odmaralište / Krvavica / 1961.god / Rikard Marasović

Motel Trogir / Trogir / 1965.god / arhitekt Ivo Vitić

Hotel Panorama / Rijeka / 1965.god / arhitekt Ivo Vitić

Hotel Ambasador / Plat / 1972.god

 

 

Rezultati

Gradska knjižnica Grada Zagreba - PAROMLIN

28/02/2019

Objavljujemo rezultat Natječaja GRADSKE KNJIŽNICE GRADA ZAGREBA-PAROMLIN

Novosti

Program rada + članarine za 2019.

29/01/2019

Donosimo program rada DAZ-a te zahvaljujemo svim članovima koji plaćanjem članarina podupiru djelovanje DAZ-a kroz programe, sekcije i natječaja. Pozivamo Vas na uplatu članarine za 2019. godinu

Rezultati

Natječaj Dvorana za bacačke discipline Mladost

24/11/2018

Objavljujemo rezultat Natječaja za bacalište u sklopu Sportskog parka „Mladost“


VIII Dani zagrebačke arhitekture 2018





Program je realiziran uz potporu 
 Grada Zagreba


Potpora:

Partneri:

 


 

Medijski partneri:


Sponzori: