Javni prostor
Nove klupe za Gajevu ulicu
Autor/izvor: h-alter 05/06/2012
Kao što smo pisali ovdje Projekta aRs PUBLICAe / 1POSTOZAUMJETNOST / krajem veljače Gradskoj upravi uručio je zahtjev za postavljanje dvije nove klupe oko dva stabla neposredno sjeverno i južno od skulpture Razlistana forma Vojina Bakića u pješačkoj zoni zagrebačke Gajeve ulice. Klupe su postavljene no izvedeno ne odgovara u potpunosti prvotnim zahtjevima tako da je inicijativa tek djelomično uspjela. Tekst o tome prenosimo s h-altera.
S prvim danom mjeseca lipnja postavljene su dvije nove klupe u pješačkoj zoni zagrebačke Gajeve ulice. Klupe su postavljene u odnosu na skulpturu Razlistana forma Vojina Bakića koja je time postala vidljivija i dostupnija budući da joj je osiguran nužni minimalni radijus, a dio Gajeve ulice oslobođen je štekata.
Inicijativa za nove klupe pokrenuta je početkom ove godine građanskom inicijativom, a potom i peticijom kroz projekt 1POSTOZAUMJETNOST. Inicijalno je predloženo da dvije nove kružne klupe, kakve već postoje u istoj ulici, budu postavljene oko dva stabla neposredno sjeverno i južno od Bakićeve skulpture. No, gradska se vlast odlučila na kompromisno rješenje, pa su - umjesto kružnih klupa sa ukupno 20 sjedalica - postavljene dvije manje klupe sa po pet mjesta.
Broj besplatnih sjedećih mjesta u Gajevoj ulici tako se nije uopće povećao, već je ostao jednak kakav je bio i onda kada je postojala velika klupa na samom vrhu te ulice, a koja je sada uklonjena. Novim je razmještajem Bakićevoj skulpturi osigurana dostupnost i zaštita od fizičkih oštećenja koje je trpila od suncobrana ljeti i štandova zimi.
Međutim, temeljno polazište inicijative bio je zahtjev za slobodnim prostorom i nužnim većim kapacitetom za besplatno sjedenje u tome dijelu središnje pješačke zone. U tome je smislu naglasak bio na kružnim klupama kao optimalnoj i svojevrsnoj garanciji traženoga. Utoliko je inicijativa, za sada, tek djelomično uspjela.
Ujedno, dvije su nove klupe sada postavljene za najmanje jedan metar preblizu skulpturi pa njen doživljaj nije priželjkivani. Ta se pogreška vrlo lako može ispraviti, što ne znači da će do toga tako lako i brzo doći.
S druge strane, ukoliko bi se postavile tražene kružne klupe, one bi već samim lokacijama stabala bile na adekvatnoj udaljenosti za kvalitetni doživljaj skulpture, te bi ujedno osigurale optimalni broj sjedećih mjesta i slobodni prostor ulice oko njih.
U posvemašnjem iznajmljivanju javnog prostora grada, to je mjesto najveći dio ove godine već bilo okupirano neprimjereno umještenom kućicom s hranom.S novom situacijom i starim politikama, opravdanom se čini bojazan da će se dio štekata izgubljen oslobađanjem skulpture sada jednostavno nadomjestiti širenjem prema trgu i tako zauzeti prostor sastajališta.Važnost postavljanja kružnih klupa leži i u činjenici da je prostor na utoku Gajeve u Trg bana Jelačića frekventno i tradicionalno sastajalište koje kao takvo valja markirati upravo klupama kao temeljnom komunalnom opremom.
U kontekstu klupa u gradu, osim inzistiranja na kružnim klupama u Gajevoj, predstojeća inicijativa projekta 1POSTOZAUMJETNOST i nove Inicijative 1POSTOZAGRAD bit će usmjerena na Cvjetni trg, tj. oslobađanje velike klupe uz crkvu, odnosno zahtjev da se nove klupe postave oko svakog drugog stabla na tome trgu.
Činjenica da za tako nešto uopće treba lobirati samo je potvrda primitivizma aktualne zagrebačke gradske uprave na svim razinama, što je već uostalom i opće poznato.
Tako nepotrebna obnova Cvjetnoga trga s novim popločenjem koje je najavljeno za ovaj mjesec, ako ništa drugo, barem može biti dobra prilika za nužne izmjene u prostornim odnosima toga trga, a žalosna je činjenica da se najavljeni radovi izvode bez novoga pristupa organizaciji trga kao ključnog problema toga prostora.
Najavljeno popločenje dakako ima svoje razloge, ali oni nisu s ciljem poboljšanja javnog prostora.
Pritom je jasno da Cvjetni trg svakako traži intervenciju s ciljem poboljšanja ambijentalnih i boravišnih kvaliteta, a pritom valja znati da ona intervencija koju trg treba košta bitno manje od 17 milijuna koji će biti utrošeni na nepotrebno popločenje po zastarjelom i inicijalno katastrofalnom projektu s kojim je 1995. godine i započela zagrebačka kriza trgova.
No, kako je to napisao arhitekt Dominko Blažević, galopirajući konzumerizam jadna je isprika - nekultura i nebriga za grad nešto su sasvim drugo.
Saša Šimpraga za h-alter