Arhitektonsko naslijeđe
Obnova Tehničkog muzeja i novi postav
Autor/izvor: DAZ 19/04/2017
Pozivamo vas na četvrto predavanje iz XII. ciklusa programa Arhitektura i naslijeđe pod naslovom "Obnova tehničkog muzeja i novi postav". Predavanje će održati dr.sc. Vlatka Rajčić i Markita Franulić u četvrtak, 20. 04.2017. godine u 18 h, u prostorima Društva arhitekata Zagreba, Trg bana Josipa Jelačića 3/1.
U sklopu XII ciklusa programa Arhitektura i naslijeđe o obnovi i revitalizaciji naslijeđa sredstvima fondova Europske unije slijede predavanja o revitalizaciji zagrebačkih muzeja
20. 04. 2017.
OBNOVA TEHNIČKOG MUZEJA I NOVI POSTAV
Markita Franulić, dr.sc. Vlatka Rajčić
11.05.2017.
OBNOVA SPOMENIČKE PALAČE AMADEO ZA HRVATSKI PRIRODOSLOVNI MUZEJ 21. STOLJEĆA
Goran Rako, dr.sc. Iva Mihoci
Ciklus predavanja o obnovi i revitalizaciji nasljeđa sredstvima EU fondova bavi se prikazom projekata koje su osmislila i prijavila četiri zagrebačka muzeja: Muzej za umjetnost i obrt, Etnografski, Tehnički i Prirodoslovni muzej. Programi projekata obuhvaćaju vrlo širok raspon aktivnosti dugoročno uvrštenih u planove financiranja sredstvima Grada Zagreba; izvođenje radova obnove zgrada, izrada projektne dokumentacije, projekti novog stalnog postava, uređenje čuvaonica te restauriranje muzejskog materijala.
Za arhitektonsko naslijeđe Zagreba projekti su od iznimnog značaja budući da su muzejske zgrade zaštićena kulturna dobra i nalaze se na istaknutim pozicijama u povijesnoj jezgri Grada Zagreba. Obnovom i revitalizacijom osigurava se afirmacija arhitektonskih i urbanističkih značajki, posjećivanje i interpretacija materijalnih i nematerijalnih vrijednosti ambijenata i arhitekture.
Obnova Tehničkog muzeja Nikola Tesla u Zagrebu
Zgrada Tehničkog muzeja u Savskoj 18 sagrađena 1949. prema projektu Marijana Haberlea kao proširenje izložbenog prostora kompleksa Zagrebačkog zbora jedinstveni je dokument visokih aspiracija te tehničkih i oblikovnih mogućnosti vremena u kojem je nastao. Sklop građevina izveden u drvenoj skeletnoj konstrukciji, s rešetkastim krovnim nosačima i zatvoren drvenom oplatom 1959-63. prenamijenjen je u muzej.
Tehnički muzej je najposjećeniji muzej u Zagrebu. Muzej predstavlja snažno i prepoznatljivo znanstveno i obrazovno središte u području tehničkih znanosti osnovan po uzoru na postojeće velike znanstveno-tehničke muzeje u svijetu, zajednička tipa; kao složeni muzej znanosti i tehnologije. Međutim, relativno malo ljudi zna da je cijela konstrukcija Hale A Tehničkog muzeja projektirana i izgrađena kao drvena konstrukcija te predstavlja rijedak postojeći primjer dosega europskog inženjerskog koncepta drvenih konstrukcija expo dvorana s velikim rasponima (85m x 40 m) s početka 20. stoljeća Kao takva, u tehničkom smislu primjer je europske graditeljske baštine klasičnim piljenim drvom. Projektant zgrade Tehničkog muzeja je arhitekt Marijan Haberle. Zgrada je bila projektirana za Zagrebački međunarodni velesajam kao drvena privremena konstrukcija.
U periodu od 2010. do 2015. godine, Katedra za drvene konstrukcije Građevinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu obavljala je prema planiranim fazama ocjenu stanja, vizualne preglede i nedestruktivna ispitivanja mehaničkih karakteristika drvene konstrukcije nakon čega je slijedila izrada projekta sanacije Tehničkog muzeja u Zagrebu. Poslove je financirao i vodio Grad Zagreb. Građevina Tehničkog muzeja je zaštićeno kulturno dobro upisano u Registar kulturnih dobara RH i pod nadzorom je Zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirode Grada Zagreba.
U izlaganju će biti prikazana i vrlo složena drvena konstrukcija i njena povijest te način i organizacija građenja. Konstrukcija je zanimljiva jer u svakom dijelu muzeja ima specifična varijantna rješenja. Nadalje, prikazat će se rezultati ocjene stanja konstrukcije koji su ukazivali na hitnu sanaciju pojedinih dijelova konstrukcije. Projekt sanacije bit će ukratko prikazan po fazama sanacija kako su se kronološki odvijale. Bit će prikazana i suradnja s kolegama iz Zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirode Grada Zagreba. kako bi se konstrukcija ostavila u što izvornijem stanju.
Ravnateljica Muzeja Markita Franulić govorit će o planovima obnove i uvođenja novih sadržaja u halu B kao dio kulturnog dobra i halu V koja nema taj status ali bitna je za daljnji razvoj Muzeja i širenje programske djelatnosti. Programi su prijavljeni za financiranje iz sredstava EU.
Markita Franulić u muzejskoj struci radi od 1997. godine i to kao dokumentaristica i viša dokumentaristica u Muzejskome dokumentacijskom centru (1997-2012) te kao ravnateljica Tehničkog muzeja Nikola Tesla od 2012. do danas. U svojem je radu prošla put koji obuhvaća poslove od prikupljanja i obrade građe te njezine sistematizacije i interpretacije, koncipiranje i vođenje projekata, rad u stručnim tijelima, izradu planova i strategija, rad na muzejskom zakonodavstvu, izradu elaborata i strateških planova, aktivno sudjelovanje u provedbi matične djelatnosti. Aktivna je u Hrvatskome muzejskom društvu za koje je prevela i uredila publikaciju Muzeološki plan kao jedan od temeljnih dokumenata – smjernica za izradu muzeološkog plana prema relevantnoj svjetskoj literaturi. U Tehničkom muzeju Nikola Tesla obavlja i stručne poslove vođenja Zbirke Kolin i fonda plakatoteke, organizirala je i koordinirala niz izložbi i edukativnih programa. U Muzejskome dokumentacijskom centru radila je na nizu različitih muzejskih i muzeoloških, dokumentacijskih, organizacijskih, konzultativnih, uredničkih i drugih poslova te razvila blisku i intenzivnu suradnju s muzejima, pojedincima i stručnim udrugama u zemlji i inozemstvu. Izdvajamo sljedeće: Vođenje Registra muzeja, galerija i zbirki u RH, baze podataka o hrvatskim muzejima, njihovim zbirkama i stručnim djelatnicima. Markita Franulić ima iskustvo u vođenju projekata koji se uglavnom odnose na primjenu suvremenih tehnologija u prezentaciji muzeja, muzejskih zbirki i građe. Izdvajamo također rad na dokumentu "Strategija očuvanja i gospodarskog korištenja kulturne baštine Republike Hrvatske za razdoblje 2010. - 2013.". Suautorica je muzeološkog elaborata: Hrvatski športski muzej - izvješće o uvidu s prijedlozima mjera za poboljšanje rada, odnosno autorica općeg dijela i segmenta koji se odnosi na muzejske zbirke i dokumentaciju. Aktivna je članica Međunarodnog komiteta za muzeje znanosti i tehnike ICOM-CIMUSET-a i dokumentaciju ICOM – CIDOCa te Hrvatskoga muzejskog društva. Svoje znanje i iskustvo u muzejskome radu pokazala je i u publikacijama „Vodič kroz hrvatske muzeje i zbirke“ (2011.) i engleskom izdanju iz 2012. čija je urednica i za koji je priredila ili napisala tekstove o muzejima.
Vlatka Rajčić (rođ. Saler) , diplomirala je (1991), magistrirala (1996) i doktorirala (2000) na Građevinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, smjer konstrukcije. Redovni je profesor na Građevinskom fakultetu u Zagrebu gdje predaje na sveučilišnom preddiplomskom, dodiplomskom i poslijediplomskom studiju predmete iz područja projektiranja drvenih I laganih konstrukcija i tehnika umjetne inteligencije. Uključena je od 1992. u niz znanstveno-istraživačkih domaćih projekata, a vrlo je uspješan sudionik okvirnih projekata EU gdje je do sada sudjelovala u sedam velikih i značajnih projekata. Radi u nekoliko Tehničkih Odbora u Hrvatskog zavoda za norme te radnih grupa za izradu Tehničkih propisa RH. Imenovana je od strane MZOŠ RH MC članom niza međunarodnih znanstvenih COST akcija. Član je ekspertne skupine za izradu europskih propisa za korištenje stakla kao nosivog elementa konstrukcija. Član je radne grupe Cib W18-Timber Structures, grupe CEN TC 250/SC5 Timber Structures i CEN TC 250 WG3 Structural glass. Intezivano je uključena u rad u Focus Area Cultural Heritage, grupi unutar European Construction Technology Platform, kao koordinator Horizontalne grupe „Edukacija, trening i etika“. Član je Upravnog odbora IAESE (International Association for Experimental Structural Engineering), Shanghai, China te hrvatskog društva za pametne sustave (CROSS). Ovlašteni je projektant za konstrukcije kao i revident za drvene konstrukcije, bavi se projektiranjem, nadzorom, ekspertizama, snimanjem stanja konstrukcija nedestruktivnim metodama ocjene stanja te sanacijama i rekonstrukcijama objekata kulturnog nasljeđa. Projektirala je niz velikorasponskih konstrukcija od lijepljenog lameliranog drva gdje je koristila osobna inovativna rješenja. U području istraživačkog rada sudjeluje u nizu međunarodnih i domaćih projekata, bavi se područjem nosivosti i uporabivosti drvenih konstrukcija, spregnutih konstrukcija drvo-nosivo staklo i drvo-beton, inovativnih spojeva u drvenim i spregnutim konstrukcijama te konstrukcijskim aspektima zaštite kulturne baštine. Bila je 5 puta pozvana od strane Europske komisije evaluirati znanstvene projekate unutar FP7 i Horizont 2020. Član je znanstvenih odbora svjetstkih konferencija i recenzent je u mnogim domaćim i stranim časopisima iz CC,SCI i ostalih baza.
Predavanje se u Programu SU-a HKA-a vrednuje s tri sata iz područja:
C GRAĐENJE, ODRŽIVA GRADNJA I KONTEKST
C3.1 Nasljeđe
C3.2 Rekonstrukcija
Program je realiziran uz potporu: