Osvrt

Od Heinzelova urbaniteta do suvremenog ruraliteta Zagreba

Autor/izvor: Hanibal Salvaro 21/05/2012

Arhitekt Vjekoslav Heinzel (1871 – 1934) je, gledano povijesno i civilizacijski, najviše pridonio da Zagreb dobije sadržajno i estetski velegradske vizure, te postane relevantna europska civilizacijska, kulturna i turistička metropola.


Prva utrka, 1912.

Prije gradonačelnikovanja, od 1920 do 1928, obišao je SAD, Francusku, Veliku Britaniju, Italiju i Njemačku. U njegovo vrijeme otvoren je Zoološki vrt, prolaz Tuškanac, izgrađena gradska kupališta na Kvaternikovom trgu i Britanskom trgu, javni zahodi na istoimenim trgovima (od kojih je onaj na Kvaternikovom trgu postao spremište ZET-a), zgrada burze (sada HNB), hotel Esplanade, aerodrom na Borongaju (na koji je sletio i legendarni Charles Lindberg), par kino dvorana i fakulteta, zatim regulatornom osnovom iz 1923. su  definirani Medvešćak, Zvonimirova ulica, Kanal i Trešnjevka i još mnogo toga (današnji Grad Zagreb već 30 godine nije u stanju definirati mjesto i sadržaj „Hrelića“), a u svibnju 1926. proradio je radio Zagreb, prva radio stanica u ovom dijelu Europe. Heinzel je također u gradske dokumente uveo i pojam „Bijeli Zagreb grad“ iz kojeg proizlazi i njegovo shvaćanje kako i Zagreb treba imati jedan građanski i gospodski trg, po uzoru na Piazza Duomo u Milanu, Grand Place u Bruxellessu, Piazza San Marco u Veneciji, Piazza Signoria u Firenzi, Place Concorde u Parizu, Piazza Spagna u Rimu,Trafalgar Square u Londonu i Vaclav namesti u Pragu, kojima je zajednička značajka što se oni nikada ne koriste za sajmovanje. Zato je dao izgraditi u blizini vrlo kvalitetnu tržnicu Dolac, na koju je premješten zeleni plac sa Jelačić placa, a malo dalje, u blizini klaonice i veterinarskog fakulteta, na prostoru tadašnje Sajmišne ulice (sada Heinzelove), napravljeno je sajmište. Također je osnovano poduzeće AEROPUT i nabavljen prvi putnički avion s imenom Zagreb.


Piazza san Marco, Venezia

Možemo slobodno kazati kako je dovršenjem tržnice Dolac Zagreb dobio definitvno jedan europski urbani štih s mnogo elemenata metropole, ali i stanje duha koje je pogodovalo daljnjem urbanom promišljanju razvoja Zagreba, te velegradskom ponašanju Zagrepčana i zagrebačkih javnih službi. Što je nastavljeno i nakon oslobođenja 1945. kada su u razdoblju od 30 godina znatno izgrađeni i definirani prostori od Glavnog kolodvora do Save te Novi Zagreb sa Velesajmom, zatim izgrađena petlja u Držićevoj ulici i tri mosta na Savi.


Dolac

Zahvaljujući Univerzijadi 1987. uspješno se osuvremenjuje Trg bana Josipa Jelačića, gradi toranj Cibona, zagrebačka cestovna zaobilaznica, tramvaj prelazi Savu, ali i gradi jedan drugorazredni most (Jadranski), kojim se ulazi u sjeverni dio Zagreba i nailazi na božesaćuvaj arhitekturu, s hrpom klima uređaja na pročelju i jasno s neizbježnim reklamama, koje kao da kazuju kako se u današnjem Zagrebu sve može prostituirati, pa i imidž „Bijeli Zagreb grad“.


Trg bana Josipa Jelačića

Danas smo svjedoci skoro posvemašnje napuštanja mnogih zasada Vjekoslava Heinzela i skoro potpunog nerazumijevanja pojma „Bijeli Zagreb grad“ te bi se o tim problemima mogle napisati ne stranice, nego knjige tekstova.


Trg bana Josipa Jelačića

No vratimo se Trgu bana Josipa Jelačića, koji se pretvara u drugorazredno svaštarsko mjesto sajmovanja, kojim se negiraju urbane i civilizatorske intencije Vjekoslava Heinzela, i  tadašnjih gradskih otaca, pa i znatnog dijela današnjih zagrebačkih građana. Skoro svaki tjedan osvane neki sajam, koji znatno nanosi štetu turističkom imidžu Zagreba i Hrvatske, kao da Zagreb drugih prostora nema. Velesajam zjapi prazan, Trg dr. Franje Tuđmana stoji neiskorišten, Hrelić se želi zatrti, a ulice u središtu pune su zatvorenih i neiskorištenih dućana. Ovako se Zagreb deurbanizira i, umjesto da tendira velegradskom štihu primjerenom suvremenoj metropoli, pretvara polako ali sigurno u selendru.

Trg bana Josipa Jelačića

I stoga zamolimo gradske oce i mamice (možda bolje kazati očuhe i mačehe): Dozvolite da u Zagrebu, barem Trg bana Josipa Jelačića, djeluje otmjeno, kulturno, civilizirano i europski.

Šator na Trgu bana Josipa Jelačića

Hanibal Salvaro