Bogdan Bogdanović
"Od vođenja ljubavi do istjerivanja mržnje"
Autor/izvor: DAZ / vizkultura.hr 25/06/2014
Prije četiri godine umro je Bogdan Bogdanović, jedan od najistaknutijih arhitekata bivše Jugoslavije. Pišem Jugoslavije upravo iz razloga što su Bogdanovićevi radovi, impozantno dimenzionirane kolosalne skulpture u prostoru, prostrana spomen obilježja te spomeničke zone posvećene žrtvama fašizma u Drugom svjetskom ratu, uz radove Vojina Bakića, obilježile drugu polovicu 20. stoljeća i danas ostaju zabilježene kao neke od najznačajnijih struktura i izvedbi istaknutih arhitekata u javnom prostoru, podignutih na ovim područjima za vrijeme bivše države. Donosimo članak Vizkulture o Bogdanovićevom partizanskom groblju u Mostar.
Problematika današnjice vezane za Bogdanovićeve, Bakićeve i radove njihovih suvremenika kontekstualno referentne za poslijeratnu spomeničku baštinu u pravilu je vezana za visoki stup propadanja, uništavanja, degradacije, zaborava i ignorancije od strane odgovornih institucija, ali isto tako i za sve više nezavisnih akcija te izložbi i projekata koji nastoje važno nasljeđe povremeno vraćati u fokus javnosti.
Veliki posao po pitanju aktualizacije i kontekstualizacije zavidnog opusa memorijalnih cjelina arhitekta Bogdana Bogdanovića izvedenih širom regije uradila je i izložba «Bogdan Bogdanović – ukleti neimar» kustosice Sonje Leboš, održana u Gliptoteci HAZU prije dvije godine. Više o izložbi pročitajte ovdje.
O inicijativi obnove Bogdanovićevog spomen-parka Dudik u Vukovaru prošitajte ovdje, a naš današnji In Memorian posvećen Bogdanoviću referira se na Partizansku nekropolu, odnosno Bogdanovićevo groblje u Mostaru.
Riječ je o projektu čitavog prostornog zahvata, impozantnih dimenzija, ali i preciznosti detalja izvedbe. Projekt je to koji balansira između osmišljenog javnog prostora, memorijalnog groblja i umjetničkog projekta iz sfere land arta, čiji je stupanj propadanja i zanemarivanja svoj maksimum dosegao za vrijeme rata u Bosni i Hercegovini.
Radi se o osebujnom prostoru impresivne ambijentalnosti, s jasno razrađenom strukturom kretanja i organizacije, kojeg je Bogdanović često nazivao idealnim ideogramom grada. No prostor je u ovom recentnom ratu znatno uništen.
Kako Sonja Leboš u komentaru izložbe opisuje; “Mostarska gradska nekropola je godinama i desetljećima bila mjesto na koje su ljudi dolazili voditi ljubav, a odjednom se pretvorila u mjesto na kojem su dolazili istjerivati svoju mržnju.” Današnji izgled zone tek je segmentarno sačuvao svoju originalnu pojavnost, zahvaljujući činjenici da je lokacija 2006. godine, nakon niz godina propadanja i vandaliziranja prostora, proglašen nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.
U nastavku pročitajte samo segment autorskog teksta Bogdana Bogdanovića o njegovom “Mostarskom gradu mrtvih”, a cijeli tekst pročitajte na linku nekropola.tumblr.com
“Mnoge od memorijalnih građevina kojima sam posvetio svoje najbolje umne i fizičke snage, danas više ne postoje ili su, bar kako sada stvari stoje, osuđene na neprimetno fizičko degradiranje i nestajanje. Osećao bih se bedno, kad bih ma i u magnovanju, dozvolio sebi da zažalim, na primer, za najraskošnijim delom svoje graditeljske mladosti – za Partizanskim spomenikom u Mostaru, danas kad više nema ni pravog, starog Mostara, ni mnogih mostarskih starih familija, čija su deca počivala na ovom časnom ratničkom groblju. Objašnjavajući nekad svoju zamisao, često sam zahvalnim slušaocima pričao priču kako će se jednog dana, i zauvek, “dva grada” gledati licem u lice, oči u oči – grad mrtvih antifašističkih junaka, uglavnom mladića i devojaka – ratnika i grad živih, za koji su oni položili živote…”
autor: Ivan Dorotić / vizkultura.hr
Izvor: nekropola.tumblr.com
Fotografije recentnog stanja prostora koje prate tekst snimio je Ivan Dorotić pred par godina za vrijeme kratkog boravka u Mostaru, a prikazi originalnog stanja (crno bijele fotografije) te nacrt projekta preuzeti su također sa stranice nekropola.tumblr.com. inicijative 1postozaumjetnost.