Konferencija

Održana je stručna konferencija ArhiBau 2024: Stanovanje budućnosti

Autor/izvor: ArhiBau 24/10/2024

Od 17. do 20. listopada 2024. održano je četvrto izdanje sajma ArhiBau na Zagrebačkom velesajmu. Stručna konferencija s temom "Stanovanje budućnosti" održana je 17. i 18. listopada te se bavila priuštivim stanovanjem kao ključnim izazovom današnjice. Konferencija je okupila vodeće domaće i međunarodne arhitekte, urbaniste i stručnjake iz industrije, te predstavnike lokalnih i regionalnih samouprava, kao i članove Vlade i EU parlamenta. Kroz dva dana bogatog programa, sedam predavanja i četiri panel diskusije, razgovaralo se o ključnim izazovima i prilikama u području priuštivog stanovanja. Posebna pažnja posvećena je iskustvima iz Europe, inovativnim okvirima i održivim konceptima stanovanja, naglašavajući suradnju države i lokalnih zajednica za osiguranje pristupačnog stanovanja za sve generacije.

Nakon uvodnih govora i okruglog stola, predavanja su održali Davorin Počivašek (arhitekti Počivašek Petranović) i Sanja Burnazović iz Stambenog fonda Slovenije koji su prisutne upoznali s recentnim ostvarenjima u Sloveniji te programu gradnje stanova za najam u državnom vlasništu, te dr.sc. Luka Korlaet, zamjenik gradonačelnika Grada Zagreba i profesor na arhitektonskom fakultetu. Uslijedila je panel diskusija s temom "Okviri priuštivog stanovanja", koju je moderirala prof.dr.sc. Alenka Delić s Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu.

U petak 18. listopada predavači iz Češke, Austrije, Nizozemske i Italije iznijeli su vlastita iskustva na polju osiguravanja i planiranja priuštivog stanovanja. Nakon predavanja Petra Navrata (OPLANLAB) iz Praga, uslijedila su izlaganja Saše Bradića (bup Architekten) i Branimira Medića (de architekten CIE), projektanata s dugogodišnjim iskustvom u Austriji i Nizozemskoj. Maria Alessandra Segantini (Cappai+Segantini Architects) za temu izlaganja izabrala je "Futures" kao pojam čije značenje iz polja tržišnog gospodarstva dovodi u vezu s planiranjem stanovanja budućnosti. Nakon predavanja, uslijedila je panel diskusija koju je moderirala Sunčana Rapaić (de architekten CIE). Svi su se složili da kvalitetno i pristupačno stanovanje podrazumijeva održive stambene jedinice (ekonomski, energetski i socijalno), s punim komunalnim standardom i kvalitetno izgrađenim okolišem te su naglasili potrebu provođenja arhitektonskih i urbanističkih natječaja kao jamca transparentnog odabira kvalitetnih rješenja.

Glavni su zaključci konferencije ArhiBau 2024.:

1. Novi modeli priuštivog stanovanja za sve skupine stanovništva nužni su u Hrvatskoj.

2. Država i lokalne samouprave trebaju razviti sustave najma priuštivih stanova kroz interdisciplinarni rad - arhitekti i inženjeri značajni su dionici u tom procesu.

3. Priuštivo stanovanje uključuje optimizaciju standarda detaljnog prostornog planiranja, projekata i gradnje, uz zadovoljenje uspostavljenih minimalnih potreba opreme i uporabnih prostora ovisno o veličini obitelji i zajednice, te zadovoljenja visoko postavljenih socioloških, okolišnih i energetskih ciljeva.

4. Upravljanje fondom stanova za najam traži više standarde projekata i izvođenja putem digitalno modeliranih informacija o zgradama, u cilju optimizacije gradnje i dugoročnog održavanja.

5. Vanjski prostori, infrastruktura i objekti društvenog standarda značajni su dio održivog priuštivog stanovanja.

6. Izgradnja novih stambenih naselja, koja u sebi uključuju komponente socijalnog, priuštivog i komercijalnog stanovanja, treba biti strateški državni projekt; ovakvi projekti trebaju biti uspostavljeni u suradnji države i lokalnih samouprava, a provođeni uz pomoć fondova i privatnog kapitala.

Prilikom svečanog otvorenja konferencije, predsjednik programskog i organizacijskog odbora konferencije ArhiBau Tihomil Matković istaknuo je: "Postavljamo ključna pitanja: kakvi modeli priuštivog stanovanja se mogu realizirati u Hrvatskoj, a uz istovremeno zadovoljenje i socijalnih i tržišnih potreba za stanovanjem te koji su to uspješni primjeri iz europskih zemalja koje možemo primijeniti u našem kontekstu."

Europarlamentarka Nikolina Brnjac naglasila je da je, u kontekstu aktualne stambene krize koja pogađa i Europsku uniju i Hrvatsku, hitna potreba za dodatnim priuštivim stambenim prostorom sve jasnija, s posebnim naglaskom na mlade. "Politika priuštivog stanovanja ključna je za zadržavanje mladih ljudi u Europi; bez njih naš socijalni model i gospodarstvo postaju neodrživi, a demografska slika Europe nepovratno se mijenja. Od 2010. do 2022. godine, cijene kuća u Europskoj uniji porasle su za 47 posto, dok su stanarine skočile za 18 posto. Više od 10 posto ljudi u gradovima EU troši više od 40 posto svog dohotka na stanovanje, što otežava pristup osnovnim potrebama i čini vlasništvo nad stanom nedostižnim ciljem."

Potpredsjednica Hrvatske gospodarske komore Mirjana Čagalj istaknula je da tema konferencije nije samo tehnička, već duboko društvena, s velikim utjecajem na ukupni razvoj i kvalitetu života. "Urbani razvoj treba biti održiv i usmjeren na blagostanje građana. Nepostojanje stambene politike potiče niz negativnih statistika, razdvaja društvene skupine, smanjuje natalitet i ne zadržava mlade. Potrebna nam je stambena politika koja će razumjeti potrebe svih slojeva društva i koja će ići korak dalje, ne hvatajući se samo trenutnih izazova."

Gradonačelnik Grada Zagreba Tomislav Tomašević istaknuo je hitnu potrebu za radom na politici stanovanja, naglašavajući da bez rješavanja stambene krize naši gradovi neće moći funkcionirati. "Već se sada mučimo da pronađemo radnike koji si mogu priuštiti stanovanje, ne samo u našim gradovima, već i u njihovoj okolici. Ako radnici u komunalnim poduzećima ne budu mogli priuštiti stan, neće imati tko raditi u tim poduzećima, ni voziti tramvaje ili buseve, čak ni 30, 50 ili 100 kilometara od naših gradova." Tomašević je naglasio potrebu za izgradnjom novih stanova, ali je također istaknuo apsurdnu situaciju s 55.000 praznih stanova u Zagrebu koji se ne koriste ni za kratkoročni ni za dugoročni najam. "Stoga je nužno aktivirati fond stanova koji trenutno nije u funkciji", dodao je.

Gradonačelnik Splita Ivica Puljak istaknuo je da stambeni problem postoji i u Splitu te da se pitanje priuštivog stanovanja može riješiti jedino uz značajan utjecaj i sudjelovanje države, rješavajući ga istovremeno na tri fronta: gradnjom stanova za priuštivi najam, aktivacijom praznih stanova i smislene urbanističke politike. Puljak je napomenuo da u Splitu postoji oko 15.000 praznih stanova, ističući da bi stavljanjem samo 10% njih na tržište dugoročnog najma bilo kao da se izgradilo 1.500 stanova. "Za izgradnju 1.500 stanova potrebno je puno vremena, dok bi pametna politika koja aktivira 10% praznih stanova značila značajan napredak," dodao je.

"Problemi velikih gradova sve više muče i one manje. Izazovi su zelena tranzicija, promet i prometna povezanost, komunalna infrastruktura, dječji vrtići, nove škole, sportske dvorane", kazao je Krešimir Ačkar, gradonačelnik Velike Gorice.

Potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske i ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić naglasio je da se na stambenu krizu mora odgovoriti kalibriranim i isplaniranim potezima, ističući da je stambena politika temeljni prioritet ove Vlade. "Priuštivo stanovanje u Hrvatskoj, ali i u Europi, gotovo je nemoguće zbog niza razloga. Moramo nizom poluga - financijskih, poreznih, zemljišnih i ekološko-energetskih - učiniti da te stambene jedinice ponovno postanu dostupne", istaknuo je.

Vlada je u petak 18. listopada predstavila Nacionalni plan stambene politike Hrvatske do 2030., kojim se želi omogućiti priuštivo i održivo stanovanje, te prostor u funkciji stanovanja, za što će, prema procjeni, morati izdvojiti 1,2 milijardi eura.

fotografije: Marko Jurić i Bruno Lang-Kosić