urbanizam.zg
Osvrt na diskusiju urbanizam.zg održanu 11.3.2010.
16/03/2010
Na zaključnoj diskusiji održanoj u četvrtak 11.3. u prostorima DAZ-a na temu Planiranja Donjeg grada sudjelovali su s kratkim rezimeom Marijan Ključarić (načelnik Odjela za promet Gradskog ureda za prostorno uređenje, izgradnju Grada, graditeljstvo, komunalne poslove i promet), Tihomir Jukić (prof. na Arhitektonskom fakultetu), Nenad Starc (Ekonomski Institut) te Ratko Vučetić (Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske) i Zavod za prostorno uređenje (pismenim putem).
Na zaključnoj diskusiji održanoj u četvrtak 11.3. u prostorima DAZ-a na temu Planiranja Donjeg grada sudjelovali su s kratkim rezimeom Marijan Ključarić (načelnik Odjela za promet Gradskog ureda za prostorno uređenje, izgradnju Grada, graditeljstvo, komunalne poslove i promet), Tihomir Jukić (prof. na Arhitektonskom fakultetu), Nenad Starc (Ekonomski Institut) te Ratko Vučetić (Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske) i Zavod za prostorno uređenje (pismenim putem).
Raspravu je svojim izlaganjem otvorio povjesničar umjetnosti Ratko Vučetić istaknuvši kako današnje stanje Donjeg grada upućuje na nedostatak integralnog pristupa i kvalitetnog odnosa prema povijesnoj jezgri.
'Rješenje vidim u sustavnom uvođenju konzervatorskog pristupa, izrade planske dokumentacije i poduzimanje svih ostalih potrebnih koraka kako bi se našlo zadovoljavajuće rješenje za Donji grad', kazao je Vučetić iznijevši prijedlog da se pri Gradu osnuje Odjel za sustavno planiranja razvoja i zaštite Donjeg grada.
Na taj prijedlog reagirao je Darko Kahle kazavši da takva institucija već postoji, a to je Gradski zavod za zaštitu spomenike kulture te da nije potrebno gomilanje novih institucija, čiji bi se zadaci preklapali i koji bi se u principu bavili istim poslom. U nastavku rasprave rečeno je kako je cijeli sustav zaštite u Gradu neefikasan.
Konzervatorica Biserka Bilušić kazala je kako je problem i nepostojanje jednakih kriterija za valorizaciju kulturnih dobara i nedostatak urbanističko-konzervatorskih planova, s javnom raspravom, s čime se složio i Zlatko Uzelac te istaknuo kako je urbanističko-konzervatorski plan bio u prijedlogu Zakona o prostornom uređenju i gradnji, ali je izbačen pred samo usvajanje.
Zalažući se za izgradnju garaža u samom centru grada Marijan Ključarić je argumentirao činjenicom da ima ljudi koji u centar grada žele i imaju potrebu doći autom. On je predbacio diskutantima da su kruti u pitanju izgradnje garaža te je dodao da europska iskustva govore da nema blokade gradnje garaža, nego da se ograničava broj parkirnih mjesta u garažama, a da se pitanja gradnje rješava dodjelom koncesija.
Neven Šimac je replicirao kako je koncesija najlošije rješenje za gradnju garaža.
Vera Petrinjak – Šimek se nadovezala na raspravu i podsjetila da će se izgradnjom garaža u sami centar dovesti još nekoliko tisuća automobila što je neodrživo i stoga se još jednom založila za zabranu gradnje garaža u samom centru.
Profesor Arhitektonskog fakulteta Tihomir Jukić u svom izlaganju iznio je zanimljive statističke podatke po kojima Donji grad ima 45 tisuća stanovnika i 21 tisuću stanova, ističući kako ti podaci govore suprotno od uvriježene teze da Donji grad izumire i da prevladava starije stanovništvo, dodavši kako je od toga 25 posto stanovnika ispod 24 godine, a 25 posto iznad 60 te da je 38 posto stanovnika s visokom i višom stručnom spremom. Također smatra kako je nedopustivo da se kriteriji rade parcijalno te promet rješava zasebno, a zaštita zasebno. On je dodao kako nažalost danas Donji grad nije isprofiliran, a problem je i što je interes privatnog iznad javnog. 'O planiranju Donjeg grada potreban nam je konsenzus stručnjaka', rekao je dodavši i kako se o tome ne bi trebala brinuti 'struka' nego stručnjaci, aludirajući na učestale opaske gradskih čelnika 'kako će o svemu odlučiti struka'.
Istup profesora Jukića izazvao je i primjedbe od strane predstavnika 'Zelene akcije' Tomislava Tomaševića i 'Prava na Grad' Teodora Celakoskog koji su zamjerili stručnjacima i intelektualcima zbog slabog javnog angažmana pri obrani svojih stručnih stavova. Oni su istaknuli da njima koji vode konkretne akcije nedostaje podrška struke i akademske zajednice. Složili su se da je riječ o političkom angažiranju, ali ne u tradicionalnoj ideološkoj podjeli, već u privlačenju pažnje javnosti.. – Nakon naših istupa u javnosti bez te podrške lako nas se denuncira kao laike, a gradonačelnik i njegovi suradnici samo lakonski odgovaraju i kažu pitat ćemo struku, a one koje pitaju 'drže u džepu' – kazao je Tomašević, koji je dodao da je žalosno da Zelena akcija radi prometnu studiju u Zagrebu.
Na koncu svoje izlaganje iznio je i profesor Nenad Starc s Ekonomskog instituta o participaciji građana u javnim projektima iznijevši ljestvicu participiranja u javnim projektima od manipulacije građanima do aktivne participacije građana s osvrtom na participaciju u pogledu planiranja Donjeg grada.
Dinka Pavelić, nezavisna zastupnica Skupštine grada Zagreba pozvala je prisutne da se uključe u rad Odbora za prostorno uređenje u pripremi tematske sjednice 18. ožujka.
Ova završna diskusija prošla je u nešto mirnijem tonu negoli prošle dvije, i sa brojnim korisnim, provedivim, prijedlozima. Drago nam je da smo u sve tri diskusije ugostili predstavnike Grada, kao i činjenica da smo uspjeli okupiti veliki broj relevantnih stručnjaka i čuti njihove stavove. Želja nam je da prijedlozi koji su do sada bili izneseni budu zabilježeni i da probaju utjecati na daljnja zbivanja u Gradu. Zaključke s ove diskusije DAZ će uputiti i Gradskoj skupštini kao prijedlog u razvijanju procedura u planiranju Donjeg grada.
Diskusija je završila druženjem uz čašu vina kojim nas je počastio podrum Roxanich te im se srdačno zahvaljujemo.