Izložba

Otvorenje izložbe Nedovršene modernizacije u Mariboru

Autor/izvor: UHA 09/02/2012

NEDOVRŠENE MODERNIZACIJE: IZMEĐU UTOPIJE I PRAGMATIZMA
Arhitektura i urbanizam u bivšoj Jugoslaviji i zemljama nasljednicama

Otvorenje: Moderna Galerija Maribor, 10.02.2012. u 18:00 sati

Izložba je u Mariboru otvorena do 22.04.2012.

Otvorenje izložbe Nedovršene modernizacije: Između utopije i pragmatizma u Mariboru ovogodišnjoj EU prijestolnici kulture veliko je finale dvogodišnjeg istoimenog istraživačkog projekta kojeg je pokrenulo Udruženje hrvatskih arhitekata u suradnji sa Oris-kućom arhitekture (Zagreb), Muzejom za arhitekturu i dizajna (Ljubljana), Umjetničkom galerijom Maribor (Maribor), Društvom arhitekata Beograda i Koalicijom za održivi razvoj (Skopje). Projekt se kroz niz istraživanja, konferencija i izložbi bavio prostorima koje je stvorio „socijalistički napredak“ u bivšoj Jugoslaviji te pokušao utvrditi što se s tim prostorima dogodilo nakon sloma zajedničke države i nestanka socijalizma. Uz voditelje projekta Maroja Mrduljaša sa Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu i Vladimira Kulića sa Arhitektonskog fakulteta Sveučilišta Frlorida Atlantic u projektu je sudjelovalo preko 30 istraživača sa područja cijele bivše Jugoslavije.


Marko Mušić - Univerzitetski kompleks Skopje

Izložba na kojoj će biti predstavljeni arhitektonski projekti i veliki urbanistički planovi koji su obilježili jugoslavensko (socijalističko) razdoblje usredotočit će se  na prekretnice i vizije (nedovršene) modernizacije gradova za vrijeme socijalizma te odgovoriti na pitanja u vezi s njihovom ulogom i ostavštinom u zemljama nasljednicama. Izložba je usredotočena na fizički prostor, odnosno na proizvodnju grada ili planiranje grada kao jedno od temeljnih sredstava socijalističke modernizacije; te na ulogu arhitekture u toj proizvodnji. Izložba se također bavi simboličkim prostorima u kojima se odvijala ta proizvodnja, kao što su geopolitički, kulturni, ekonomski i ideološki prostor.

Za vrijeme socijalističke Jugoslavije, modernizacija se jednostrano predstavljala kao svakodnevno kolektivno postignuće koje ima za cilj pokazati napredak radničkog samoupravljanja i učiniti ljude ponosnima. Tako je život Jugoslavena bio obilježen megalomanskim, gotovo utopijskim projektima na području industrije, energetike, prometne logistike, urbanizma. S druge strane, danas je taj socijalistički utopizam često sinonim za „iskonski grijeh“ neprikladnih ekonomskih struktura, ekoloških problema i društvenih sukoba. Ovaj projekt će pregledati i predstaviti karakteristične arhitektonske i urbanističke prakse iz socijalističkog razdoblja u odnosu na društveni kontekst u kojemu su nastale i definirati njihov trenutačni izgled i karakter. Obuhvativši cjelokupni rad mladih istraživača iz Hrvatske, Makedonije, Bosne i Hercegovine, Srbije i Slovenije, izložba se uz estetska i tehnološka dostignuća arhitektonskih i urbanističkih projekata bavi i društvenom perspektivom procesa koji su utjecali na razvoj, trajanje i krah Jugoslavije. Relevantnost odabranih projekata se procjenjivala na temelju doprinosa tih dostignuća oblikovanju javne sfere. Jedan od ciljeva projekta bio je i preispitati (međunarodno prihvaćeno) opće vjerovanje o razdoblju urbane modernizacije u bivšoj Jugoslaviji te promovirati različitost kulturnih identiteta u regiji.


Stanko Fabris - Stambeni blok Vukovarska

Informirana pragmatičnim motivima, arhitektura je u Jugoslaviji bila primarno okrenuta proizvodnji, premda je u toj pragmatičnosti bila optimistična te je pazila na javno dobro. Izgrađena arhitektura je tako bila prilično istinit odraz kreativnih mogućnosti lokalne arhitektonske zajednice i njezine mogućnosti djelovanja. Iako su neki progresivni projekti zanemareni, neizgrađeni i nedovršeni, izgrađeni okoliš Jugoslavije vjerna je slika odnosa između ambicija i mogućnosti. (Maroje Mrduljaš)

Izložba će predstaviti brojne arhitektonske projekte, u rasponu od turističkih eksperimenata na jadranskoj obali, koncepata za nove gradove i izložbene paviljone na međunarodnim izložbama, do zloglasnih javnih građevina i povijesnih spomenika u republikama bivše Jugoslavije od 1948. do 1980. g.

Istraživački projekt i izložba obrađuju niz zasebnih projekata i akcija koji se mogu podvesti pod zajednički nazivnik modernizacije, a da nikako ne pretendiraju na pisanje koherentne historiografije moderne arhitekture u regiji bivše Jugoslavije. Riječ je o nizu studijskih primjera (case-studies) koji prikazuju većinu najvažnijih, mahom nedovršenih, procesa urbanizacije, pri čemu se nastojalo naznačiti odnos između arhitekture i društvene stvarnosti. Razina istraživanja tog odnosa nije mogla biti znanstveno precizna, ali se pokušalo opisati okolnosti unutar kojih su određene arhitekture nastale, te opisati modernizacijski učinak tih arhitektura sa odjekom na suvremenu situaciju. U tom smislu su u obzir uzete kako izuzetne arhitekture, tako i proizvodnja izgrađenog okoliša kojeg u užem kulturnom smislu možemo smatrati generičkim ili ne-autorskim, no koji je aktivno sudjelovao u širim modernizacijskim kretanjima: popravljanju životnih prilika građana, formiranju prostornog okvira i infrastruktura za nove i moderne događaje, razvojima gradova... (Maroje Mrduljaš)


Štefan Kacin, Jurij Princes, Bogdan Spindler, Marijan Uršić - Makedonska opera i balet, Skopje

STRUKTURA IZLOŽBE:

Projektna istraživanja grupirana su na izložbi oko različitih geo-političkih, kulturnih i socio-antropoloških mjerila prostora tako tvoreći šest poglavlja same izložbe: Pripreme za budućnost, Prostori reprezentacije, Prostori globalne razmjene, Politike urbanog prostora, Oblikovanje prostornih praksi, Jugoslavenski arhitektonski prostor.

Pripreme za budućnost
Bogo Zupančič, Tamara Bjažić Klarin, Tanja Damjanović Conley:
Arhitekti iz Jugoslavije na izvorima modernosti

Prostori reprezentacije
Vladimir Kulić: Arhitektura i ideologija u socijalističkoj Jugoslaviji
Nika Grabar: V+II točke o arhitekturi i ideologiji

Prostori globalne razmjene
Dubravka Sekulić: Gradeći nesvrstanu modernost  – slučaj Energoprojekt
Lana Lovrenčić (suradnik: Antun Sevšek) : Zagrebački velesajam

Politike urbanog prostora
Ivan Kucina, Milica Topalović (suradnici: Dubravka Sekulić i Branko Belačević) : Planirajući neplansko – Transformacije Novog Beograda
Marko Sančanin: Planiranje socijalističkog Zagreba
Ana Džokić, Marc Neelen (Stealth.unlimited), Nebojša Milikić: Kaluđerica od šklj do abc: život u sjeni modernizacije
Divna Penčić, Biljana Spirkoska, Jasna Stefanovska: Urbane transformacije Skopja
Ines Tolić (suradnice: Jelica Jovanovic i Sonja Damčevska): Japan gleda na zapad
Zadruga Praksa, Pula: Vjekoslav Gašparović, Emil Jurcan, Helena Sterpin: Planirajući Pulu
Nina Ugljen Ademović, ElšaTurkušić: Sarajevo – Marijin Dvor: Programska koncepcija socijalističkog grada
Matevž Čelik, Alenka di Batista: Slovenski novi gradovi

Oblikovanje prostornih praksi
Tanja Damjanović Conley, Jelica Jovanović: Beogradska stambena arhitektura 1950-70: privilegiran stan za društvo bez privilegija
Marko Sančanin : Model društveno usmjerene stanogradnje: Naselje Dugave, Zagreb
Martina Malešič: Naselje Murgle, Ljubljana
Dafne Berc, Luciano Basauri, Maroje Mrduljaš, Dinko Peračić, Miranda Veljačić: Izgradnja pristupačne Arkadije
Višnja Kukoč (suradnik: Jelena Borota; koautor: Vesna Perković-Jović (arhitektura Frane Gotovca): Split III

Jugoslavenski arhitektonski prostor
Ines Tolić: Arhitektonska nagrada Borba i stvaranje 'arhitekata zvijezda' u socijalističkoj državi 
Luka Skansi: „Ukus“ za konstrukciju
Jelica Jovanović, Jelena Grbić, Dragana Petrović: Karakteristike prefabricirane gradnje u SFR Jugoslaviji: put od „sistema“ do „tehnologije“
Nina Ugljen Ademović, ElšaTrukušić: Spoj modernog i tradicionalnog u arhitekturi Bosne i Hercegovine
Hela Vukadin: Projektantska vizija Vladimira Turine
Dražen Arbutina: Rekonstrukcija Zadra nakon 2.svjetskog rata


Kazimir Ostrogović - Banka, Rijeka