Projekt

Patentiranje arhitekture?

Autor/izvor: DAZ 25/01/2012

Svi smo čuli za patentiranje proizvoda, materijala, načina gradnje, tehnologije i detalja, ali da li je moguće i po kojim osnovama patentirati arhitekturu? Upravo to se dogodilo u New Yorku sa zgradom Apple-a koja je patentirana kao arhitektonski projekt čiji su autori Karl Backus, Peter Bohlin i George Bradley iz ureda Bohlin Cywinski Jackson, te Robert Bridger, Benjamin L. Fay, Steve Jobs i Bruce Johnson.


Nakon ovoga, logično se postavlja pitanje - što sve obuhvaća arhitektonski patent? Konstruktivni sustav, materijale, detalje, koncept, vanjski izgled? Arhitektura se interpretira i čita na posebnom, vlastitom jeziku, stoga je teško zaključiti koji su točno ti elementi koji su zaštičeni autorskim pravom. Što bi bilo da je Le Corbusier patentirao svoje projekte? A Mies van der Rohe ili Frank Loyd Wright? Njihovi projekti su kopirani, modificirani i ugrađeni u druge zgrade diljem svijeta. Gdje je onda granica između zaštite originalne ideje i stvaranja barijere za daljnji napredak? Ili možda upravo takva komercijalizacija arhitekture potiče arhitekte da projektiraju bolje i drugačije od onoga što je već patentirano?

Apple koristi arhitekturu i dizajn interijera kao predstavljanje svojeg branda. Oni nastoje da dojam, koji ostavlja interijer, evocira iste kvalitete koje imaju njigovi proizvodi - sjajne površine, čiste i ravne linije i user-friendly pristup. Gledajući na izbor materijala, osvjetljenje i završne obrade, dojam njihovih trgovina je kao da se radi o trodimenzionalnom ekranu iMac-a, iPod-a ili iPhone-a. Njihove brojne trgovine diljem svijeta, postale su toliko prepoznatljive da je i bez velikog loga odgrižene jabuke svima jasno o kojom proizvodu se radi.



Ali kad smo kod arhitekture, čini se da je stoljećima ona interpretirana kao patent-free, kao platforma koja se ne štiti autorskim pravima kako bi omogućila razvoj, modifikacije, unaprijeđenje i ponovno stvaranje. Kakve posljedice na arhitekturu ostavlja onda ovo patentiranje Apple-ove zgrade u New Yourku? Projekt definira potpuno ostakljeni krov i ulična fasada čime se cijeli unutarnji prostor otvara prema nebu i ulici. S ostalih strana zgradu uokviruju kameni zidovi. Sasvim je očito da ove komponente projekta nisu nove i nisu patenti. Možda se onda u arhitekturi patentira stil? Živimo u vremenu kada je komercijalizacija već dovela do pojave Stararchitects-a, čije su zgrade poznate, a oni kao arhitekti traženi,  zbog prepoznatljivog i svojstvenog dizajna. Ali i njihov dizajn je posljedica višegodišnjeg razvoja i tehnološkog napretka.

Arhitektura i zaštita autorskog prava sugeriraju da bi svako dovršeno djelo (izgrađena zgrada) trebalo biti zaštićeno i patentirano, ali procedura se treba provesti kroz dva koraka (jer je arhitektura interpretirana na dva načina). Prvo su nacrti i specifikacije koje spadaju u kategoriju tehničkih nacrta, a zatim je tu kompletna, izgrađena građevina koja se smatra arhitektonskim djelom. No u ovoj industriji ima toliko različitih standarda da je i za patentirane građevine teško odrediti granicu između ova dva elementa.

Originalni članak na engleskom pročitajte na portalu ArchDaily.
Fotografije preuzete s: ArchDaily

Rezultati

Gradska knjižnica Grada Zagreba - PAROMLIN

28/02/2019

Objavljujemo rezultat Natječaja GRADSKE KNJIŽNICE GRADA ZAGREBA-PAROMLIN

Novosti

Program rada + članarine za 2019.

29/01/2019

Donosimo program rada DAZ-a te zahvaljujemo svim članovima koji plaćanjem članarina podupiru djelovanje DAZ-a kroz programe, sekcije i natječaja. Pozivamo Vas na uplatu članarine za 2019. godinu

Rezultati

Natječaj Dvorana za bacačke discipline Mladost

24/11/2018

Objavljujemo rezultat Natječaja za bacalište u sklopu Sportskog parka „Mladost“








Program je realiziran uz potporu 
 Grada Zagreba


Potpora:


Partneri:


Medijski partneri:


Donatori: