Arhitektura i naslijeđe

Plitvička jezera - kulturne vrijednosti u prirodnom području

Autor/izvor: DAZ 13/05/2014

Nacionalni park Plitvička jezera, jedino područje prirodnih vrijednosti u Hrvatskoj upisano na Listu svjetske baštine, proglašeno je lokalitetom svjetske univerzalne vrijednosti 1979. ubrzo nakon  donošenja Konvencije o zaštiti svjetske kulturne i prirodne baštine (1972.). Kriteriji prema kojima je upisano su:  vii – prirodni fenomen izvanredne prirodne ljepote i estetske važnosti, („remek djelo prirode“) viii- izvanredan primjer geoloških procesa i ix- izvanredan primjer ekoloških i bioloških procesa. Zaštićeno područje zauzima 29.685 ha od toga 13.320 ha čine šume. Činjenica upisa na Listu Svjetske baštine uvjetuje i druge epitete koji ga među ostalim nacionalnim parkovima Hrvatske određuju kao najpoznatiji i najposjećeniji.

Obuhvat NP Plitvička jezera

Kultura prirodne baštine

Unutar zaštićenih prirodnih područja postoje antropogeno uvjetovane zone koje se smatraju baštinskim resursom bilo da su sačuvane u arheološkim ostatcima povijesnog obitavanja ljudi ili u živim zajednicama autohtonog stanovništva koje manifestira svoje kulturne vrijednosti u materijalnih i nematerijalnih oblicima. Tijekom povijesti upravljanja zaštitom prirode konstantno su prisutne kontradikcije u odnosu na očuvanje antropogenih komponenti zaštićenih područja. U upravljanju tradicionalno prevladavaju stavovi dominacije zaštite prirode na račun kulturnih vrijednosti. Treba istaknuti da zaštićena područja od svoje osnovne funkcije zaštite ekosustava  s dodanim edukacijsko-odgojnim, rekreacijskim i znanstvenim funkcijama danas prelaze sve više u ekonomsku kategoriju.

  
Korana - Pilana Špoljarić                          Vrelo - mlinica u bućica


  
Gornji Babin Potok                                         Rijeka Drakulića

Konzervacija prirode, bioraznolikost, kulturna raznolikost, ljudska prava, tradicijsko znanje o okolišu, upravljanje, ekonomski prosperitet, društvena kohezija i dobrobiti ... strukama se u upravljanju baštinom stalno nameću etičke i praktične dileme - kako pomiriti nepomirljivo; u suvremenom procesu globalizacije sačuvati raznolikost.

Zaštita kulturnih vrijednosti – konzervatorski pristup

U predavanju će se pokazati materijalne kulturne vrijednosti NP Plitvička jezera promatrane s konzervatorskog aspekta temeljenog na integralnom vrijednosnom pristupu i sagledavanju kulturnih sastavnica prostora uz uvažavanje prirodnih čimbenika. Istraživanjem područja su  u Parku prepoznate antropogeno uvjetovane zone: krajolične cjeline kulturnog karaktera određene prostorom dvadeset manjih tradicijskih seoskih naselja raspršenih u krajoliku te zona turističko-smještajnih i ugostiteljskih sadržaja namijenjenih posjećivanju vrednovana s povijesno-arhitektonskog aspekta uređenja prostora.

Kontinuitet konzervatorskog rada traje od 80-tih g. 20. st. kada su  doneseni prvi pravni akti o zaštiti pojedinačnih tradicijskih kompleksa i etno zone ruralnih naselja. U stručnom operativnom radu obnove baštine, posebno u obnovi obiteljskih kuća nakon razaranja u Domovinskom ratu, primijenjeno je nekoliko modela ambijentalne prilagodbe i kreativne rekonstrukcije.

  
Prijeboj - most na kordonskoj cesti            Rijeka Drakulića

Sustavna inventarizacija kulturnih vrijednosti Nacionalnog parka Plitvička jezera izrađena je u konzervatorskoj službi  2007.- 2011. za potrebe izrade Prostornog plana područja posebnih obilježja (UIH, 2013.). Inventarizacija, prepoznavanje i procjena kulturnih vrijednosti prvi je korak u provođenju metoda zaštite kulturnih dobara. Prikazom vrsta i kategorija nepokretne kulturne baštine objasnit će se proces vrednovanja kulturnih materijalnih komponenti krajolika  i graditeljskog nasljeđa kao i  fizičko stanje.

Područje doživljava promjene i prostorno restrukturiranje. Koja je uloga zaštite i obnove kulturne baštine u razvoju i povećanju atraktivnosti područja pokazat će se na primjerima obnove zaštićenih kulturnih dobara. Obnova kulturne baštine i tradicijskog korištenja prostora potrebna je sa stajališta  zaštite kulturno-povijesnih, estetskih i arhitektonskih vrijednosti ali i očuvanja biološke raznolikosti uvjetovane antropogenim promjenama.

 
Velika poljana - hotel Plitvice (Haberle 1954.) Velika poljana - hotel Plitvice (Haberle 1954.)

Mr.sc. Ksenija Petrić dipl.ing.arh., diplomirala na Arhitektonskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Završila poslijediplomski znanstveni studij „Graditeljsko naslijeđe“. Stručno usavršavanje s područja arhitektonske konzervacije polazila je u međunarodnom centru ICCROM u Rimu.
Zaposlena je u Konzervatorskom odjelu u Zagrebu Ministarstva kulture na funkciji više stručne savjetnice konzervatorice.
Stručni radovi obuhvaćaju različite poslove zaštite i obnove graditeljskog naslijeđa. U funkciji voditeljice projekata radi na izradi konzervatorskih studija za zaštitu povijesnih cjelina malih gradova, seoskih naselja i pojedinačnih graditeljskih sklopova. Razvija konzervatorsku metodologiju u obradi prostora za planove posebnih obilježja. Angažirana je na unaprjeđenju zaštite i obnove drvene tradicijske arhitekture. Konzervatorske studije, rezultate istraživanja i realizirane obnove publicira u stručnim i znanstvenim radovima.

Više o ovogodišnjem ciklusu Arhitektonsko naslijeđe pročitajte OVDJE.