In memoriam

Preminuo je Aleksander Laslo

Autor/izvor: DAZ 25/02/2014

S neizmjernom tugom u srcu obavještavamo sve kolege da nas je 25.veljače 2014. godine napustio dragi kolega i prijatelj, arhitekt Aleksander Laslo.

            Rođen 18. listopada 1950. godine u Celju u Sloveniji, nakon osnovnog i srednjoškolskog obrazovanja diplomirao je 1976. godine na Arhitektonskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Do 1995. godine bio je glavnim projektantom u nekoliko zagrebačkih arhitektonskih ureda, a u razdoblju od 1981. do 1988. godine i vanjskim asistentom na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu. U razdoblju od 1995. do 2006. godine bio je stručnim savjetnikom te pomoćnikom pročelnice u zagrebačkom Gradskom zavodu za zaštitu spomenika kulture i prirode, a potom, do danas, višim stručnim savjetnikom pročelnice u Gradskom uredu za strategijsko planiranje i razvoj grada.

            Aleksander Laslo bio je povremenim gostujućim predavačem na diplomskom i doktorskom studiju Graditeljskog naslijeđa te Katedre za urbanizam, prostorno planiranje i pejsažnu arhitekturu zagrebačkog Arhitektonskog fakulteta, ali i na diplomskom studiju Graditeljskog naslijeđa na Povijesti umjetnosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Zadužio nas je znanstvenim interesom i istraživanjima s područja hrvatske arhitekture kasnog 19. stoljeća, s posebnim doprinosom na području hrvatske arhitekture 20. stoljeća. Za njim ostaju bezbrojni konzervatorski elaborati, kategorizacije, valorizacije i sustavi mjera zaštite za hrvatska arhitektonska dobra, ali i dokumente prostornog uređenja.

            Autorom je hrvatskih priloga izložbama Adolf Loos (Beč, 1989/1990), Architettura e Spazio sacro nella modernita (Venecija, 1992/1993.) i Shaping the Great City (Prag-Montréal-Los Angeles-Beč, 1999/2001), te aktivnim sudionikom brojnih drugih izložbi i stručnih skupova. Kao pozivni predavač s temom hrvatske arhitekture 20. stoljeća gostovao je u Beču (Technische Universität), Hanoferu (Fachhochschule), Rotterdamu (The Berlage Institute), u Zagrebu i diljem Hrvatske. Njegove knjige Arhitektonski vodič/Zagreb 1898.-2010. iz 2011. godine i Židovski Zagreb, u koautorstvu sa Snješkom Knežević, također iz 2011. godine, te brojni drugi stručni radovi s područja moderne hrvatske, ali i europske arhitekture 20. stoljeća ostaju nam neprocjenjivim poklonom i naslijeđem. Bio je počasnim članom DAZ-a i dobitnikom nagrade Neven Šegvić za publicistički, kritički, znanstveno istraživački i teorijski rad.

            Odlaskom Aleksandra Lasla, intimnog poznavatelja duše i tijela našeg glavnog grada, neupitno gubimo nenadoknadiv dio memorije, koja će, srećom, utkana u njegove dragocjene radove, ostati očuvana za nadolazeće naraštaje, kojima ime Aleksandra Lasla ne smije ostati nepoznanicom.

            Počivao u miru dragi Saša.

                                                                                              dr. sc. Zrinka Paladino