potres 2020
Privremeni domovi Zagrepčana stradalih u potresu
Autor/izvor: DAZ 27/05/2020
Gdje graditi zgrade za građane koji su se morali iseliti iz svojih stanova zbog oštećenja potresom: u Novog Zagrebu ili u istom susjedstvu iz kojeg su se iselili?
Dva mjeseca nakon snažnog potresa u Zagrebu stanovnici devastiranih zgrada i dalje su prepušteni sami sebi, kako po pitanju obnove, tako i neizvjesnosti smještaja. Dio njih smješten je u studentskom domu, privremenom substandarnom rješenju, dio još uvijek u rizičnim stradalim zgradama, a dio stanovnika nastanio se kod rodbine, prijatelja i slično.
Izgradnja stanova u Novom Zagrebu
Posljednje informacije govore o planiranju gradnje stambene novogradnje u novozagrebačkom naselju Podbrežje za potrebe smještaja stanovnika kojima je potres onemogućio stanovanje u vlastitim stanovima ili kućama. Pokrenut je natječaj za projektiranje koji će dovesti do izgradnje pete zgrade u novoformiranom naselju koje se gradi južno od Sigeta i nikad dovršenog južnog kraka tzv. Plave potkove, velebnog parka koji je osmišljen prije šezdeset godina za Novi Zagreb.
No, zašto dislocirati stanare centra u Novi Zagreb, kada u širem centralnom području grada ima lokacija koje nude mogućnost izgradnje pogodnih stambenih zgrada?
Izgradnja stanova u istom susjedstvu
Nabrojimo samo neke moguće lokacije koje su u vlasništvu grada ili države te bi bile pogone za izgradnju stambenih zgrada u centralnom gradskom području. Zamjenska gradnja u unutrašnjosti bloka u Ulici Eleonore Patačić kod Matrićeve ulice, rubni dijelovi prostora Gredelja od Glavnog do Autobusnog kolodvora, ili lokacije u Zagorskoj ulici blizu Selske, blok Badel kod Kvaternikovog trga, a također i lokacija Vatrogasne postrojbe na Savskoj cesti, koja je potresom znatno oštećena te bi uz postojeću mogla integrirati i novu stambenu funkciju u obnovi. U tom aranžmanu može se izgraditi barem 30 karakterističnih donjogradskoj zgrada sa 600 stanova na lokaciji u blizini devastiranog centra grada.
Time bi stanovnici centra živjeli u neposrednoj blizini svoje lokacije, te mogu biti neposredniji sudionici obnove. Djeci se omogućuje pohađanje istih odgojno-obrazovnih ustanova kao i do sada (ukoliko nisu devastirane potresom), korištenje istih parkova. Kontinuitet života se može regenerirati, a ne defragmentirati i dislocirati.
Jednaka logika treba vrijediti i za stanovnike oštećenih kuća ili stanova u podsljemenskom dijelu.
Jer grad su i njegovi ljudi. Turizam kojeg nastojimo evocirati neće se razvijati u gradu kulisi. Stanovnici i način života tvore specifično bilo svakog grada. Kako to izgleda kada tog bila nema mogli smo svjedočiti posljednjih mjeseci, kada je život iščezao iz centra grada zbog posljedice dvojne virus-potres krize kojom je iznimno potresen naš grad.
Kako su to radili drugi
Svjetski primjeri govore o sličnim postupanjima. Projekt urbane obnove Berlina ostvaren je u desetogodišnjem razdoblju, 1979.-1989. na području zapadnog Berlina. Internationale Bauausstellung Berlin - IBA Berlin fokusirala se na pažljivu urbanu rekonstrukciju. Takav pristup nastavljen je i nakon rušenja Berlinskog zida. Niz suvremenih stambenih ostvarenja istaknutih arhitekata oplemenio je urbano tkivo objedinjenog grada.
Zagreb ima priliku promišljenim suvremenim interpolacijama i urbanom regeneracijom oplemeniti svoje središte i transformirati ga u središte grada 21. stoljeća.