četvrtak 7.6. 2018 u 17:30, DAZ

prof. dr. sc. Tihomir Jukić, dipl. ing. arh.
asist. Kristina Perkov, mag. ing. arh.
__________________________________

Grad se često nije sustavno širio od svog povijesnog dijela prema neplaniranim rubnim dijelovima. Danas nekada rubni dijelovi grada - procesom preobrazbe i potrebama novih centralnih gradskih funkcija postupno postaju njegovim novim središtima u čijem osmišljavanju i oblikovanju najznačajniju ulogu ima novooblikovani javni prostor (trgovi, šetnice, perivoji, prolazi, javne stube...). Načelo polifunkcionalnosti jedna je od premisa rješavanja preobrazbe gradskog prostora kao i interdisciplinarni pristup oblikovanju javnog prostora uz sudjelovanje lokalne zajednice. Upravo provjera takvog interdisciplinarnog pristupa provodi se na Arhitektonskom fakultetu već nekoliko godina i to kroz obveznu urbanističku radionicu Preobrazba grada na diplomskom studiju, kao i u vidu interdisciplinarnih ljetnih škola (workshop Zadar 2020).
Na prvoj uz nastavnike i studente Arhitektonskog fakulteta sudjeluju i studenti Filozofskog fakulteta i nastavnici Katedre za urbanu sociologiju koji svojim istraživanjima pridonose kvaliteti projekata.
Ljetna škola Zadar 2020 u organizaciji Arhitektonskog fakulteta i Zadarskog sveučilišta koja se provodi se kroz 4 tematske jedinice kroz 4 godine, također ima javni prostor kao jednu od najznačajnijih tema, a interdisciplinarnost je prisutna u načinu razmišljanja, sastavljanju radnih timova (arhitekti, urbanisti, dizajneri, marketing turizma, sociolozi, geografi filozofi,...), i interdisciplinarnom timu koji vodi ljetnu školu (urbanist, povjesničar umjetnosti, ekonomist, sociolog). Rezultati takvog interdisciplinarnog pristupa edukacije uz sudjelovanje lokalne zajednice iznjedrio je veći broj projekata javnog prostora, a neki od njih su planirani za realizaciju.

 

prof. dr. sc. Tihomir Jukić je redoviti profesor na Arhitektonskom fakulteta u Zagrebu. Voditelj je Kabineta za urbanizam, a predaje kolegije vezane na teoriju urbanizma i preobrazbu grada. Samostalno ili u timu sudjeluje na izradi pedesetak urbanističkih studija, prostornih i urbanističkih planova i urbanističkih projekata. Dobitnik je šest (6) prvih nagrada na arhitektonsko-urbanističkim natječajima. Predaje na doktorskom studiju Arhitektura i urbanizam i na Sveučilišnom poslijediplomskom studiju Upravljanje gradom. Član je Udruženja hrvatskih arhitekata (UHA) i Hrvatske akademije tehničkih znanosti (HATZ).

 

Kristina Perkov, mag. ing. arch. od 2017. godine asistentica je na Arhitektonskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu na Katedri za prostorno planiranje, urbanizam i pejzažnu arhitekturu. Diplomirala je na Arhitektonskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 2013. godine pod mentorstvom prof. dr. sc. Tihomira Jukića s radom pod naslovom: «Urbana transformacija prostora vojarni Grada Šibenika».
Od 2011. godine uključena je u nastavu na Katedri za urbanizam, prostorno planiranje i pejsažnu arhitekturu Arhitektonskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, prvo kao demonstrator, a potom kao asistent volonter. 
Od 2013. do 2017. godine radila je u Odjelu za prostorno planiranje tvrtke Jurcon projekt d.o.o. u Zagrebu, prvo kao pripravnica, a potom kao stručna suradnica. Sudjelovala je u pripremi i izradi većega broja dokumenata prostornog uređenja, prostornih studija, izvješća o stanju u prostoru, programskih zadataka i stručnih podloga. Stručni ispit za obavljanje poslova prostornog uređenja i graditeljstva položila je 2016. godine.Od 2016. godine aktivno sudjeluje u pripremi i održavanju projekta 'Zadar 2020' koji će se provoditi tijekom četiri godine u četiri arhitektonsko-urbanističke radionice. Kao asistent sudjelovala je na prve dvije interdisciplinarne ljetne škole u organizaciji Arhitektonskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Odjela za turizam i komunikacijske znanosti Sveučilišta u Zadru. 
U ulozi uredničke suradnje sudjelovala je u pripremi publikacija: 'Afirmacija zadarskog Poluotoka, Suvremene turističke intervencije i zaustavljanje trenda iseljavanja iz gradskih središta', 'Zadar 2020 – Grad i njegovo zaleđe' i 'Zadar 2020 - Javni prostori grada —tradicija i suvremene potrebe'.Koautorica je znanstvenog rada pod naslovom ‘Model za prostorno planiranje unutar zaštićenog kulturnog krajolika - primjena na ruralno naselje Brusje na otoku Hvaru, objavljenog u zborniku međunarodnoga znanstvenog skupa (2015.) i dva sažetka u knjizi sažetaka znanstvenog skupa. S koautorima prezentirala je rad na tribini 'Modeliranje prostora – mediji komunikacije u planiranju prostora' (2016.).

TRANSFORMACIJE GRADA I KONCEPCIJE UNAPREĐENJA JAVNIH PROSTORA

četvrtak 7.6. 2018 u 17:50, DAZ

 Alan Kostrenčić, dipl. ing. arh
__________________________________

U procesu urbane obnove gradova i njihovih javnih prostora, pitanje je koje metode mogu adekvatno odgovoriti na radikalno promijenjene društvene, ekonomske, kulturološke i tehnološke okolnosti, te zadovoljiti novo nastale potrebe i pojedinca i društva, a da se pritom ne izgubi lokalna autentičnost prostora i kulturni kontinuitet.
Dva su procesa ključna za tu preobrazbu, jedan je globalizacija sa umrežavanjem gradova, a drugi izmještanje industrije i općenito proizvodnje iz grada, čime se otvaraju "slobodni prostori" unutar izgrađenog gradskog tkiva. Iz tog razloga javni gradski prostor više ne podrazumijeva građenje ab nihilo, već predstavlja svojevrsno "recikliranje" postojećih prostora koji su akumulirani kroz dugi period vremena. Iduća karakteristika transformacije javnog gradskog prostora je proces "nestajanja javnog", bilo privatiziranjem javnog prostora ekspanzijom komercijalnih sadržaja, bilo njegovim "povlačenjem" u "privatne" prostore shopping centara. Konvencionalni modeli urbanističkog projektiranja javnih prostora, u ovim izmijenjenim okolnostima nisu niti dostatni, niti dovoljno brzi.
Postavlja se pitanje koji su to novi modeli koji bi mogli biti dovoljno efikasni, niti adekvatni, za specifični slučaj preobrazbe grada. Kao i kojim bi kriterijima oni trebali biti vođeni.
Ovo predavanje će predstaviti neke od aktualnih novih modela te ukazati na nove kriterije o kojima bi trebalo voditi računa u urbanističkom projektiraju javnih prostora.
 

Alan Kostrenčić, dipl. ing. arh.

Uz arhitektonsku praksu bavi se teorijskim i publicističkim radom, kao i edukacijom. Glavno područje interesa mu je javni gradski prostor kojim se bavi kroz projektiranje, teorijske radove, žiriranje natječaja.
Recenti važniji radovi: arhitektonsko-urbanistički projekt uređenja sjevernog dijela uvale Valdebora u Rovinju; arhitektonsko-urbanistički projekt uređenja rive u Poreču - "Rivetta"; Arheološki park Loron; revitalizacija kamenoloma Tarska Vala – sportsko-rekreativni, kulturni centar i park na otvorenom - priznaje Artur; Trg Petra Zoranića u Zadru - nominacija za nagrade Public Space Award i Mies van der Rohe Award; revitalizacija kamenoloma „Vinkuran“ – muzej kamena, kulturni, rekreacijski i edukativni centar/park
Važnija predavanja: Prostor zajedništva vs. Generički grad - AF; 4. dani zagrebačke arhitekture: Potencijal krize - programski voditelj; Predavanje "Od prostora ka mjestu" - MMD Zadar; Arhitektura i pop kultura – „Pronađeno u prijevodu“; Trijenale kiparstva/ Urban Festival – „Place vs. Space“

 

 

 

 

IZLOŽBA STUDENTSKIH RADOVA
RADNIČKA U NE/NASTAJANJU – PLANIRANJE JUGOISTOČNOG ULAZA U ZAGREB

Koordinatorica kolegija:
Izv. prof. dr. sc. Sanja Gašparović

Katedra za urbanizam, prostorno planiranje i pejsažnu arhitekturu
Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
 
Izložba predstavlja izbor studentskih radova kolegija Planiranje grada (Katedre za urbanizam, prostorno planiranje i pejsažnu arhitekturu Arhitektonskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu) ostvarene tijekom ljetnog semestra akad.god. 2016/17. Pred studente je postavljen zahtjevan i izazovan urbanistički zadatak promišljanja mogućih budućih scenarija razvoja, naizgled zaboravljenog jugoistočnog dijela grada Zagreba.
„Istočna dijagonala“ - prostor uz Radničku cestu prepoznatljiv je danas po smještaju komunalnih te u velikoj mjeri zapuštenih industrijskih prostora. Takva obilježja rezultat su planskog razvoja i širenja grada Zagreba od 1930ih godina do prijelaza na 21. stoljeće. U tom razdoblju namjera je bila smještaj gospodarskih djelatnosti na rubnim područjima kako bi se osigurali uvijeti za unaprijeđenje kvalitete života i postigla higijensko-tehnička zaštita grada. Suvremenim urbanim širenjem nastaje potreba funkcionalnih i oblikovnih preobrazbi toga područja koje se posebno aktualiziraju izgradnjom Domovinskog mosta 2007. godine te dogradnjom zračne luke Pleso 2017. godine čime Radnička cesta u prometnom smislu postaje jedan od glavnih ulaza u grad.
U radu na zadatku sudjelovalo je devedeset troje studenta i devet nastavnika. Tijekom semestra provedeno urbanističko istraživanje imalo je za cilj sa studentima ispitati moguće scenarije razvoja cjelovitog gradskog poteza od zračne luke do središta grada. Naglašeno istraživački pristup radu ogledao se u više razina: u slojevitom i sveobuhvatnom istraživanju Zagreba, u detaljnom analiziranju užeg područja zadatka – jugoistočnog dijela grada, ali i u propitivanju različitih pristupa i metoda učenja.
U prvom dijelu semestra studenti su imali zadatak istražiti važnost i značaj područja u odnosu na širi prostor grada, vrednovati postojeće stanje i način korištenja, analizirati promjene prostornoplanske dokumentacije kroz posljednjih pola stoljeća te temeljem utvrđenih mogućnosti i ograničenja prostora predložiti koncept urbanističkog razvoja cjelovitog gradskog poteza - istočnog ulaza u grad – u obuhvatu od zračne luke Pleso do Slavonske avenije.
U razradi zadatka, u drugom dijelu semestra, trebalo je predložiti urbanističko rješenje odabranog užeg područja obuhvata.
Nastavnici su s druge strane imali slobodu ispitati različite pristupe učenju potaknute suvremenim urbanističkim teorijama, tendovima, alatima i tehnikama planiranja grada. Na taj je način svaka grupa studenata pristupila zadatku na svoj način, a dobiveni rezultati ponudili bogat spektar mogućih scenarija razvoja jugoistočnog dijela grada.

Vjerujemo da predloženi urbanistički koncepti mogu poslužiti kao poticaj za neophodno provođenje anketnog urbanističkog natječaja ili koncipiranje strateškog plana koji bi ponudio smjernice za sustavno i cjelovito promišljanje toga dijela grada kakvo danas nedostaje. 
Predstojnica Katedre za urbanizam, prostorno planiranje i pejsažnu arhitekturu:
Prof. dr. sc. Bojana Bojanić Obad Šćitaroci

Nastavnici voditelji:           
Akademik Mladen Obad Šćitaroci, Doc.dr.s.c Alma Zavodnik Lamovšek (Ljubljana FGG), Doc. dr. sc. Ana Mrđa, Doc. dr. sc. Vedran Ivanković, Dr.sc. Svebor Andrijević, Assist. Tamara Marić, Doc. Zoran Boševski, Pred. Bojan Linardić, Alan Kostrenčić

 

 

 

O projektu „Čiji je ovo grad?“

Projekt „Čiji je ovo grad?“ osmišljen je u Društvu arhitekata Varaždin, a provodi se u suradnji s Društvom arhitekata, građevinara i geodeta Karlovac, Društvom arhitekata Šibenik, Društvom arhitekata Zadar i Društvom arhitekata Istre. Svrha projekta je osnivanje suradničke i zagovaračke platforme za suvremeno planiranje javnih prostora na participativan i integralan način. Projekt se provodi tijekom cijele 2018. godine. Kroz tri dvodnevna susreta, projektni partneri će u suradnji s predstavnicima lokalne uprave i civilnih udruga, razmjenjivati i stjecati nova znanja i iskustva o suvremenom planiranju javnih prostora. Dosad je održan susret u Karlovcu s temom pobuđivanja interesa i uključivanja javnosti.  Idući susret projektnih partnera održat će se u lipnju u Zadru a tema će biti privremeno korištenje prostora, male intervencije i umjetnost u javnom prostoru. Završni susret planiran je za listopad u Varaždinu s temom inovativnih metodologija u planiranju javnih prostora. Na kraju projekta, sva razmijenjena znanja i iskustva bit će sistematizirana i objedinjena te u obliku preporuka objavljena u priručniku za suvremeno planiranje javnih prostora u lokalnom, hrvatskom kontekstu.

POBUĐIVANJE INTERESA I UKLJUČIVANJE JAVNOSTI U PLANIRANJE JAVNIH PROSTORA
U Karlovcu je 11. i 12. 4.2018.  održan prvi susret projektnih partnera u sklopu  projekta „Čiji je ovo grad?“ s temom pobuđivanja interesa i sudjelovanja javnosti u planiranju i uređenju javnih prostora. Na skupu su osim arhitekata  sudjelovali i predstavnici gradske uprave i organizacija civilnog društva. Nakon razmjene iskustava s planiranjem javnih prostora u pet hrvatskih gradova, prezentirane su metode uključivanja javnosti i smjernice za kreiranje participativnog procesa,  kao i primjeri iz hrvatske prakse te otvorena neka zanimljiva pitanja. Da li je uključivanje javnosti u planiranje javnih prostora tema kojom bi se trebali baviti arhitekti? Kako interes javnosti može postati relevantan za donošenje odluka o prostoru osim kroz aktivistički rad udruga koji se često percipira kao „protudržavno djelovanje“? Koliko su europski modeli, koje usvajamo kroz europske projekte, zapravo primjenjivi u hrvatskom kontekstu?

Maja Kireta, dipl.ing.arh., ovlaštena arhitektica
Nakon diplome na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu radi u nekoliko projektantskih ureda na poslovima projektiranja i gradnje. Najduže (8 godina) radi u Coningu d.d, gdje stječe bogato projektantsko iskustvo na poslovima širom Hrvatske kroz sve faze i razne vrste projekata (nove građevine, dogradnje, rekonstrukcije i adaptacije, povijesne građevine, obiteljske kuće, višestambene građevine, poslovne građevine i prostori, industrijske zgrade i postrojenja, hoteli, restorani, škole). Nakon položenog stručnog ispita 2007. godine postaje voditeljica složenih projekata i velikih investicija. Coning d.d. napušta 2012., nakon čega radi u nekoliko arhitektonskih ureda te samostalno. Od 2013. radi u vlastitoj tvrtki.
Kroz Društvo arhitekata Varaždin i privatno se bavi zagovaranjem održivog razvoja s naglaskom na održivu gradnju (kroz arhitekturu, gradnju i prostorno planiranje) i suvremenih metodologija u planiranju javnih prostora. 

Emilija Vlahek, dipl.ing.arh, ovlaštena arhitektica
Od 2001.godine, kada je diplomirala na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu, radi kao projektant u nekoliko arhitektonskih ureda. Ima višegodišnje iskustvo na poslovima arhitektonskog projektiranja u svojstvu glavnog projektanta ili projektanta na projektima različite namjene (poslovne, proizvodne, stambene i javne), na poslovima stručnog nadzora, samostalnom vođenju arhitektonskog ureda te sudjelovanju na arhitektonskim natječajima. Uz projektantski posao, od 2004. je kroz Društvo arhitekata Varaždin, angažirana u aktivnostima kojima je cilj podizanje kulture prostora. Koautorica je niza inicijativa kojima se javnosti, stručnjacima i lokalnoj upravi nastoji ukazati na mogućnosti i dobrobiti održivog načina gradnje i integralnog planiranja prostora.

 

 

Konferencija se u Programu stručnog usavršavanja HKA vrednuje sa 7 sati i to:


A REGULATIVA I EDUKACIJA 2 sata
A1.1     Prostorno uređenje


A5.2     Arhitekti i studenti arhitekture te arhitekti početnici
B PROSTOR I OKOLIŠ 4 sata
B2.4     Javni prostor u gradu


C GRAĐENJE, ODRŽIVA GRADNJA I KONTEKST 1 sat
C3.5    Arhitektonska kritika i teorija