Architecture without border

Sandra Smiljanić - Riga

Autor/izvor: DAZ / Sanda Smiljnaić 06/11/2014

Društvo arhitekata Zagreba uspješno privodi kraju programa „Architecture without borders“ u suradnji sa Leonardo Da Vinci potprogramom cijeloživotnog obrazovanja kojim je 15 mladih arhitekata iz Hrvatske dobilo priliku otići na višemjesečnu arhitektonsku praksu u inozemstvo. O latvijskom glavnom gradu Rigi piše Sandra Smiljanić.

Pitanje koje mi svi postavljaju glasi – gdje si ono bila, u Estoniji, Litvi, Letoniji ili Latviji? Latvija je sjeverno, ali opet nedovoljno sjeverno za standard koji s njim povezujemo. Također, iako je samostalna država od 1991.godine, dovoljno je istočno da ju pak uvijek povezujemo s Rusijom. Baltik se mnogima čini kao neobična destinacija, međutim, itekako se isplati posjetiti. Pružila mi se prilika posjetiti glavne gradove baltičkih država i steći dojam o njima koji ću ovdje pokušati sažeto prenijeti. (naslovna fotografija: Riga - pogled sa zvonika crkve sv.Petra)

Baltik

Riga je najveći grad u baltičkoj regiji, a odlikuje ju impresivna povijesna jezgra koja, zajedno s njenim Art Nouveau područjem zaštićenim od strane UNESCO-a, svjedoči o bogatoj prošlosti ovog lučkog grada. Razlike između baltičkih država vide se upravo kroz razlike među njihovim glavnim gradovima. Rigina gradska jezgra s brojnim crkvenim zvonicima odaje dojam boravka u srednjeeuropskom gradu. Iako relativno veliki broj Latvijaca nije religiozan, grad obiluje vjerskim građevinama brojnih religija, a najposjećenija prilikom odvijanja vjerskih obreda je pravoslavna katedrala.

Kada sam stigla u estonski Tallinn, odmah sam imala osjećaj da sam na sjeveru – svjetlost je hladnija, a u zraku je miris mora. Do stare omanje jezgre uspinje se uz veći broj kamenih kuća, a s njenog vrha pogled pada na tek neznatno udaljen moderni centar Tallinna. Njegova neposredna udaljenost svjedoči o nedostatku prostornog širenja grada i ulaganja kakvog je imala Riga, ali ostakljeni neboderi i ekonomski centar koji postoje u Tallinnu, ne naziru se kao dogledna mogućnost u Rigi. Suvremena arhitektura te opće uređenje javnih prostora svjedoče o jakoj estonskoj povezanosti s Finskom.


Linnahall, Tallinn, Estonija

Litvanski Vilnius je, za razliku od Tallinna i Rige, kontinentalni grad. Unutar omanje gradske jezgre nalaze se brojne, ali skromne, većinski katoličke crkve, no izostaju bogato dekorirani zvonici. Iznad grada se uzdiže kamena tvrđava iz 15.stoljeća s koje seže pogled na Vilnius, rasprostranjen na većoj površini od one očekivane, okružen šumama i naoko podijeljen rijekom Vilnijom. Oveći financijski centar predvođen je, kao i svugdje na Baltiku, zgradom Swedbanka, dok su javne skulpture većinski posvećene stradavanjima u 2.svjetskom ratu i nezavisnosti Litve.


Vilnius, Litva

Riga

Kad istupite iz Rigine stare jezgre, a zatim i iz one Art Nouveaua, naći ćete se među zgradama iz perioda socijalizma, od kojih je znatan broj onih napuštenih. Većinom se radi o inozemnim vlasnicima koji ne žele uložiti u obnovu, a jednako tako ne žele ni prodati po niskim cijenama. Broj parkova u Rigi me iznenadio, a izdvojila bih Mežaparks koji je Rigi ono što je Maksimir Zagrebu. Na području Mežaparksa realiziran je jedan od prvih vrtnih gradova u svijetu.


Zoološki vrt, Mežaparks, Riga

U samoj Rigi postoje dvije vrste ljudi - oni koji prelaze preko crvenoga i oni koji čekaju. Slijedom stereotipa, oni prvi su Rusi, a drugi Latvijci. Jednako tako, Latvijci su navodno oprezniji vozači te konzervativniji po pitanju mnogih drugih svakodnevnih stvari poput plesanja u klubovima (zanimljivo je da većina ljudi koje sam upoznala pohađa neku od brojnih škola plesa). Jedna od kolegica, rođena i odrasla u Rigi, u državi boravi sa radnom vizom. Njeni roditelji su Rusi koji su se odbili odreći ruske putovnice u korist one latvijske, a ona je, s obzirom da je rođena prije 1991.godine, državljanstvo dobila po roditeljima. Kao mnogi Rusi rođeni u Latviji, izjasnit će se kao Ruskinja. Većina mladih govori oba jezika, a državljanstvo je, poput religije, sporedno pitanje. Unatoč tome, ćirilice u centru Rige nema.


trg Līvu, Riga



Šetnja starom jezgrom, Pēterbaznīcas iela, Riga


Prenamijenjeni hangari - glavna gradska tržnica, Riga

Kada se krajem ožujka odjednom pojavilo sunce na respektabilnih nula stupnjeva, kolegica je na moje čuđenje izjavila kako je proljeće ove godine rano stiglo. Na tragu toga, prvi dan proljeća proslavljen je kolačima od meda, a tih su se tjedana pored stabala breza mogli vidjeti plastični kanisteri u koje se cijedio sok za koji tvrde da ima ljekovita svojstva. Po pitanju hrane, dobar kruh je gotovo nemoguće naći, ali im po izboru salata nema premca.

MDT-tex

Ured MDT-tex Baltic u kojem sam bila na tromjesečnoj praksi, podružnica je tvrtke čije je područje djelovanja tekstilna arhitektura, a njeno sjedište je u Njemačkoj. Ostale podružnice nalaze se u SAD-u, Francuskoj i Švicarskoj. Sa širom mrežom distribucije, naglasak je na komunikaciji koja je svakodnevna, a tiče se nabave, prodaje, proizvodnje i dizajna. Tvrtka dizajnira i izrađuje suncobrane, od standardiziranih komercijalnih do suncobrana visine 5m koji služe kao instalacijski objekti. Osim toga, rade i na natkrivanju vanjskih prostora postavljanjem privremenih ili trajnih tekstilnih struktura ili nadstrešnica. U podružnici u Rigi, smještena je jedna od dviju tvornica i godinu dana stari odjel za dizajn u kojem sam i ja radila. Osim odjela za dizajn gdje radi 5 mladih arhitektica te 2 industrijska dizajnera pod vodstvom kreativnog direktora, na istom se katu nalaze i dvije voditeljice prodaje s kojima se svakodnevno komunicira, a njihova je uloga ona posrednika između dizajnera i klijenta. U samoj zgradi, koju je sagradila i koristila ruska avijatičarska škola, smješten je i proizvodni pogon. Većinu zaposlenika čine Rusi, a razlog smještaja tvornice u Latviji je jeftinija radna snaga od one u Njemačkoj. Osim engleskog jezika, korištenog radi direktora Australca, drugi jezik koji se govorio u uredu nije bio latvijski nego ruski. Od pet arhitektica, trima je materinji jezik ruski. Podijela poslova odvija se najčešće na relaciji 2D i 3D programa. Na bookletu koji se šalje klijentu sudjeluje u pravilu troje ljudi, dok su standardno korišteni programi pri njegovoj izradi Adobe Photoshop, Illustrator, InDesign, Rhino, Keyshot i AutoCad. Moj dio zadatka bila je izrada3D modela te njihova vizualizacija čime sam uz rad u 3D programu dobila priliku naučiti i modeliranje tekstilnih konstrukcija. Tvrtka MDT-tex mnogo ulaže u marketing što postiže kroz izlaganja na europskim tjednima dizajna. Između ostaloga, sudjelovala sam na izradi stola za tip suncobrana Tulip koji je rađen posebno za Clerkenwell Desing Week u Londonu. Takvi projekti rade se u timovima koji, osim produkt dizajnera, uključuju i voditelje tvorničkih pogona te osobe zadužene za rješavanje niza logističkih problema koje je potrebno vremenski i financijski uskladiti. Prednost bliske suradnje i smještaja unutar iste zgrade dizajnerskog i proizvodnog pogona je mogućnost brze provjere ideja. Rad u MDT-tex Balticu pružio mi je vrlo detaljan uvid u cijeli proces stvaranja novog proizvoda, od njegova idejnog začeća, preko izrade pa do plasmana na tržište.


Suncobrani Tulip, MDT-tex za Clerkenwell Design Week u Londonu


Tvornica u Liepāji, Latvija

Struka i kontekst

U Rigi postoje dvije škole arhitekture iz kojih godišnje izlazi u prosjeku 20 diplomiranih arhitekata. Učestalo je da arhitekti obavljaju i poslove dizajnera, što se osjeti kroz njihovo poznavanje velikog broja kompjuterskih programa. Znatan broj studenata ide na razmjene u inozemstvo, na neki od fakulteta ili pak na rad u biroima, a mijenjanje posla kod mladih vrlo je učestalo.

U posljednjih je par godina naglo porastao broj kafića s raznovrsnom ponudom bruncheva, hostela i restorana, proces koji se odvija i u Zagrebu. Stoga ne čudi da je najviše posla na području interijera. No i dalje je otežan pristup informacijama o suvremenoj latvijskoj arhitekturi, slabo popraćenoj kroz medije. Kao velike aktualne probleme, kolegice su navele prazne prostore unutar grada nastalih iseljavanjem nakon proglašenja nezavisnosti, a zatim i znatan broj velikih sovjetskih kompleksa koji zbog nerazjašnjenih vlasničkih odnosa ostaju neiskorišteni. Iako se studenti ponajprije diče Art Nouveauom čijem je razvoju Riga značajno doprinijela, većina ih danas pronalazi inspiraciju u skandinavskoj i nizozemskoj arhitekturi. Kontroverzni primjer suvremene arhitekture je gotovo dovršeni projekt Nacionalne biblioteke. Radi uvelike premašenog budžeta ove megalomanske građevine, ironično se priča o uvođenju naplate ulaza. Nedavno je završio natječaj za projekt koncertne dvorane koji se također nalazi na rijeci Daugavi i izvest će ga latvijski arhitekti. Većina muzeja nalazi se u staroj gradskoj jezgri, a jedan od onih koji se moraju posjetiti je Muzej primijenjene umjetnosti i dizajna, koji je smješten u renoviranoj crkvi iz 13. stoljeća, jednoj od najstarijih građevina u Rigi. Grafički dizajn kojim se i danas Latvijci ponose, svoje korijene vuče iz oslikavanja porculana od kojih su primjerci iz 20.stoljeća iznimni.

Latvija je država u kojoj se osjeća sve veći jaz između bogatih i siromašnih, koja se okrenula zapadu, a financijski uvelike ovisi o Rusiji čiji stanovnici čine 50% populacije Rige. Riga je grad između ruskog kiča i suvremene arhitekture Zapada, na čijem se spoju odvijaju zanimljivi dijalozi, a to je situacija u kojoj se mladoj osobi inspirativno naći. Riga, ovogodišnji europski grad kulture, počela se razvijati u pozitivnom smjeru, a naročito u polju dizajna. Moja jedina preporuka je da pri traženju smještaja izbjegavate ruske agente nekretninama.


Muzej primijenjene umjetnosti i dizajna, Riga


Čovjek u potrazi za jantarom na obali baltičkog mora, Liepāja, Latvija

Sandra Smiljanić

Više o tvrtki MDT-tex saznajte na http://mdt-tex.com/


Potprogram Leonardo da Vinci u sklopu EU Programa za cijeloživotno obrazovanje (Life Long Learning Programme – LLL) obuhvaćao je strukovno obrazovanje i osposobljavanje te je bio osmišljen tako da svojim aktivnostima potiče razvoj znanja, vještina i kvalifikacija svih sudionika.

Sudjelovanjem u nekoj od aktivnosti potprograma Leonardo da Vinci, korisnici su imali mogućnost stjecati nova životna iskustva te primjenom stečenih znanja, značajno doprinijeti radu matične ustanove, mogućnostima vlastitog zapošljavanja na tržištu rada te samom gospodarstvu. Potprogram Leonardo da Vinci omogućavao je prijenos dobrih praksi i inovacija u gospodarstvu između država sudionica, usklađivanje obrazovnog sustava sa tehnološkim napretkom i tržištem rada te osobni i profesionalni razvoj sudionika. Više o dobitnicima stipendija saznajte OVDJE, a više o potprogramu Leonardo da Vinci ovdje.

      

Rezultati

Ambulanta Gračani

06/03/2020

Projektni natječaj za izradu idejnog arhitektonsko-urbanističkog rješenja zamjenskog objekta Dom zdravlja Zagreb Centar – AMBULANTA GRAČANI

DAZ

Program rada + članarine za 2020.

20/02/2020

Donosimo program rada DAZ-a te zahvaljujemo svim članovima koji plaćanjem članarina podupiru djelovanje DAZ-a kroz programe, sekcije i natječaja. Pozivamo Vas na uplatu članarine za 2020. godinu.

Rezultati

Ambulanta Špansko

17/01/2020

Projektni natječaj za izradu idejnog arhitektonsko-urbanističkog rješenja za NOVI OBJEKT DOMA ZDRAVLJA ZAGREB ZAPAD – AMBULANTA ŠPANSKO.








Program je realiziran uz potporu 
 Grada Zagreba


Potpora:


Partneri:


Medijski partneri:


Donatori: