Nagrada

Shigeru Ban dobitnik nagrade Pritzker 2014.

Autor/izvor: DAZ / architectmagazine.com / Damir Sekulić 24/03/2014

1994. godine 2 milijuna izbjeglica bježalo je iz Ruande u susjedne zemlje. Nagurani u izbjegličke kampove živjeli su u blatu i plastici. Kao i cijeli svijet, japanski arhitekt Shigeru Ban pratio je događanja, ali za razliku od većine u svijetu, on je nešto poduzeo. Sjeo je na avion za Ženevu gdje je uspio doći do komesara Ujedinjenih naroda za izbjeglice i reći mu da on može bolje. Osmislivši sustave bazirane na kartonskim tubama Ban je omogućio kvalitetnije korištenje plastičnih cerada i preoblikovanje šatora u izbjegličkim kampovima. Od onda Shigeru Ban uz uspješni arhitektonski studio, posvećuje veliki dio svog vremena arhitekturi u kriznim situacijama.


Kartonska katedrala, Christchurch, Novi Zeland, 2013.
foto: Stephen Goodenough

Rođen u Tokyu, Ban se obrazovao u Sjedinjenim državama. Studirao je na SCI-Arc-u u Los Angelesu tri godine te se zatim prebacio na Cooper Union u New Yorku gdje je studirao kod Johna Hejduka. Postavljajući izložbu o Alvaru Aaaltu u jednoj tokijskoj galeriji 1986., rodila se ideja o korištenju kartonskih tuba kao strukturnog elementa. „Nisam si mogao priuštiti drvo, kao Aaalto“ izjavio je 2005. u intervjuu za Guardian „pa sam traćio po svom studiju i naletio na hrpu papirnatih tuba… Otišao sam u tvornicu u kojoj su se proizvodile te su mi rekli da mogu proizvesti bilo koju duljinu i dijametar“. Ban ne koristi ovaj materijala samo u arhitekturi za svjetska krizna žarišta, već i u komercijalnim projektima, kao što je Japanski paviljon za svjetsku izložbu EXPO u Hannoveru 2000. nastalom u suradnji s Frei Ottom ili kuću od papira 1995.


Hualin privremena osnovna škola, Chengdu, Kina, 2008.
foto: Li Jun

56-godišnji Ban je sedmi japanski arhitekt koji prima ovo najviše svijetsko priznanje za arhitekte u 35-godišnjoj povijesti nagrade. Žiri je odlučio odati priznanje njegovom radu, često privremene arhitekture u prirodi, stvorene za raseljene, više nego za bogate, arhitekturu iz potrebe, više nego arhitekturu ega. Čini se da je pri odluci o ovogodišnjem laureatu nagrade Pritzker ostvaren napor za afirmiranje uloge arhitekture u egzistencijalno ugroženim uvjetima, što dolazi kao odgovor na prošlogodišnje kritike o seksizmu i muškoj dominantnosti o čemu smo pisali ovdje, a pokušava se i istaknuti aspekt socijalno osviještene arhitekture. U citatu Pritzker žiri ističe: „njegov smisao za odgovornost i pozitivnu akciju za stvaranje kvalitetne arhitekture koja služi društvenim potrebama, povezano s njegovim originalnim pristupom humanističkih izazova, čine ovogodišnjeg pobjednika primjerom u profesiji.“

Na kraju, Banov „kreativni pristup“ složenim problemima je ono što je privuklo pozornost žirija „ne samo dobre namjere“. S obzirom na ovo, Shigeru Ban stvorio je intrigantni spektar radova. Devastirajući potresi u Japanu, Turskoj i Indiji inspirirali su ga za dizajn jednostavnih kuća od papirnatih tuba koje se mogu graditi in-situ.
Žiri se samo ograničeno osvrnuo na veće Banove realizacije muzeja i više-stambenih zgrada, a na ovom mjestu spomenimo i da je Shigeru Ban 2007. osvojio 2. nagradu na međunarodnom natječaju za novi terminal Međunarodne zračne luke Zagreb.

Japanski paviljon, Hannover Expo, Njemačka, 2000.
foto: Hiroyuki Hirai

Novi terminal zračne luke u Zagrebu, natječaj, 2. nagrada, 2008.

Paper house, jezero Yamanaka, Yamanashi, Japan, 1995.

Wall less House, Nagano, Japan, 1997.


Takatori Crkva od papira, Kobe, Japan, 1995.
foto: Hiroyuki Hirai

Više o nagradi Pritzker potražite na službenim stranicama ovdje, a o radovima Shigeru Bana na shigerubanarchitects.com

izvor: www.architectmagazine.com