Predavanja

Umjetnička baština u fokusu mladih znanstvenika

Autor/izvor: DAZ 09/10/2013

Predavanja će održati mladi povjesničari umjetnosti zaposleni u obrazovnim i znanstvenim institucijama u Rijeci, Splitu, Zadru i Zagrebu. Program je zamišljen kako bi promovirao znanstvenu izvrsnost te stručnu i širu javnost upoznao s radom mlađe generacije povjesničara umjetnosti.

Donosimo vam najavu predavanja u listopadu:

Srijeda, 16. listopada 2013. u 18:30

Danko Šourek

Gorizia i Rijeka: umjetnički dodiri dvaju »provincijskih« sredina na primjerima mramorne skulpture 17. i 18. stoljeća

Mramorna skulptura i altaristika baroknih stilskih značajki važan je ulomak umjetničke baštine Rijeke i Hrvatskog primorja, a pojedina njezina ostvarenja označavaju i vrhunce u panorami kulturnog krajolika Hrvatske. Formiranje korpusa mramornih oltara koji danas prepoznajemo kao vrijednu kulturnu cjelinu započelo je u posljednjem desetljeću 17. i nastavilo se tijekom cijelog 18. stoljeća. Uz umjetničke utjecaje bogate venecijanske produkcije posredovane susjednim središtima poput Gorzijie, ali i Gradisce ili Ljubljane, moguće je izdvojiti i određene posebnosti koje su utjecale na mjesne naručitelje, umjetnike i djela. Ove posebnosti proizlaze iz društveno-povijesnog značaja Rijeke i Hrvatskog primorja kao područja čvrsto inkorporiranih u srednjoeuropski, habsburški politički i kulturni krug na njegovoj granici prema Mletačkoj Republici.

Danko Šourek zaposlen je na Odsjeku za povijest umjetnosti od 2006. kao znanstveni novak u zvanju asistenta (od 2012. višeg asistenta). Istraživački je usmjeren na teme povezane s povijesno-umjetničkom baštinom od 15. do kraja 18. stoljeća, osobito na području sjeverozapadne Hrvatske.

Srijeda, 30. listopada 2013. u 18:30

Sofija Sorić

Ladanjsko graditeljstvo na zadarskom otočju od kraja 14. do početka 18. stoljeća

Korpus spomenika ladanjske izgradnje na zadarskom otočju u razdoblju od kraja 14. pa do početka 18. stoljeća broji tridesetak spomenika u različitim stupnjevima sačuvanosti: od porušenih, ali dokumentiranih građevina, preko ruševnih i pregrađenih, do onih dobro očuvanih među kojima je samo nekolicina obnovljena i u funkciji. Ponajprije utilitarna i obrambena namjena ladanjskih zdanja u skladu je s povijesnim i ekonomskim prilikama zadarskog područja u vrijeme turskih provala kada osiromašeno zadarsko plemstvo, pojedini imućni trgovci te crkveni dostojanstvenici podižu svoje ladanjske građevine kao centre otočkih gospodarstava te kao utočišta od ratnih stradanja i epidemija kuge.

Sofija Sorić zaposlena je kao znanstveni novak od 2004. na Odjelu za povijest umjetnosti Sveučilišta u Zadru, a od 2009. godine zaposlena je na istom Odjelu u statusu asistenta, a zatim (2013.) višeg asistenta. Znanstveno je usmjerena istraživanju profane arhitekture srednjeg i novog vijeka, posebice ladanjske i stambene arhitekture.