Stručni skup

urbanizam.zg

Autor/izvor: DAZ 30/11/2015

Program urbanizam.zg je usmjeren na povijesne i aktualne teme urbanističkog planiranja, identitet i prostorni razvoj grada, krajobraz, stanovanje, te gradske projekte, osvrće se na stručne, političke,  prostorne i demografske razvojne tendencije koje kreiraju identitet  i opću sliku grada.  Namijenjen je stručnoj javnosti – arhitektima i urbanistima iz cijele regije, kao i drugim srodnim strukama, kulturnim djelatnicima, prometnim stručnjacima, krajobraznim arhitektima, te građanima koje zanima kako se i u kojem smjeru razvija grad Zagreb.


GUP, Zagreb, Direktivna regulaciona osnova, Plan zona, 1948. iz knjige Urbanistički institut Hrvatske, 1947.-1987.

Program započinjemo razgovorima s prostornim planerom i urbanistom  Nevenom Kovačevićem, voditeljem tima Urbanističkog instituta SR Hrvatske za izradu programske, arhitektonske, urbanističke i druge dokumentacije za izgradnju naselja, te od 1973-1985. direktorom Urbanističkog instituta SR Hrvatske. Razgovor s Nevenom Kovačevićem vodi  kritičar i teoretičar arhitekture i dizajna Maroje Mrduljaš,  autor  više relevantnih  izložbi i knjiga, između ostalih Modernism-in-Between i Nedovršene modernizacije.

Slijedi predstavljanje knjige  Borislava Doklestića, uglednog hrvatskog arhitekta i urbanista s višegodišnjim iskustvom u urbanističkom i prostornom planiranju iz koje je i proizašla i knjiga Zagrebačke urbanističke promenade. Doklestić je autor je brojnih urbanističkih studija, planova i projekata i dobitnik više nagrada na arhitektonskim natječajima. Njegova knjiga Zagrebačke urbanističke promenade, potvrđuju da su planiranje, red i jasna urbana pravila polazna osnova za kvalitetan i održiv razvoj nekog područja. Zagrebačke urbanističke  promenade su vodič i priručnik o gradu Zagrebu s opisima urbanističkog razvoja pojedinih dijelova grada popraćenima brojnim ilustracijama, fotografijama i nacrtima. U knjizi su autorski tekstovi  Borislava Doklestića, Tamare Bjažić Klarin, Snješke Knežević, Jasmine Sirovec Vanić, te su na knjizi surađivali  Borka Bobovec, Jadranka Janić i Vladimir Mattioni, a opremljen su  arhivskim fotografijama Toše Dabac i Milan Pavića.  Kroz niz poglavlja razlaže se razvoj pojedinih gradskih četvrti, od Gradeca i Kaptola, Donjeg grada, Zelene potkove, iličkih blokova i Podbrežja, te Šalate,promenade idu preko širenja grada na istok, zapad i jug sve do izgradnje koja se odvija u današnjim danima. 

Razgovor s Borislavom  Doklestićem vodi suautorica knjige dr. Tamara Bjažić Klarin arhitektica i znanstvena suradnica Instituta za povijest umjetnosti u Zagrebu. Borislav Doklestić autor je i tek izašle knjige Zagreb kakav ni/je, koja oslikava tranzicijske promjene u urbanizmu Zagreba, te bilježi promjene gradskih praksi u planiranju. Knjiga  analizira  urbanističko planiranje Zagreba i uspoređuje ga s urbanističkim sustavima europskih gradova, osvrćući se na planerska iskustva  Lyona, Lisabona, Munchena, Pariza, Helsinkija i drugih gradova. 

Program nastavljamo razgovorom  dvojce stanovnika Dugava:  Ivanom Čizmekom, arhitektektom i urbanistom Dugava,  te arhitektom Robertom Križnjakom doseljenikom iz Središća  u Dugave. Utopistički duh Ivana Čizmeka, vidljiv je i u vizionarskom urbanističkom projektu Dugava. Tim autora Dugava Ivan Čižmek, Tomislav Odak, Tomislav Bilić i Zdenko Vazar po izgradnji Dugava  postali su i  stanovnici ovog  humanog, prostornog i zelenog novozagrebačkog kvarta. U razgovoru dvojce arhitekata i stanovnika Dugava pratit ćemo život i funkcioniranje  Dugava od natječaja do danas.


Zagreb, Urbanistički projekti, Stambeno naselje Dugave, natječaj, 1976.iz knjige Urbanistički institut Hrvatske, 1947.-1987.

U središtu pažnje drugog  dana u programu urbanizam.zg su razvojne strategije europskih metropola koje će prezentirati Katedra za urbanizam, prostorno planiranje i pejzažnu arhitekturu s Arhitektonskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Prof. dr.sc. Tihomir Jukić i prof.dr.sc. Srečko Pegan, zajedno sa studentima katedre prezentiraju urbanističke prakse europskih gradova, te koncept programa Vizija grada Zagreba 2050.  Prezentacija i predavanje prof. dr. sc. Tihomira Jukića poslužiti kao uvod u interdisciplinarni okrugli stolVizija grada u kojoj sudjeluju   dr. sc. Ana Mrđa (moderator),  te gosti dr. sc. Tihomil Jukić, dr. sc. Srečko Pegan i studenti Arhitektonskog fakulteta, svi s Katedre za urbanizam i prostorno planiranje, te stručnjaci iz drugih relevantnih područja ekonomije dr. sc. Irena Đokić, biotehnologije dr. sc. Dubravko Kičić, urbanizma i urbane sociologije prof. dr. sc. Ognjen Čaldarović, dr.sc. Feđa Vukić. 
Očekivani rezultat razgovora, predstavljanja i okruglog stola su zaključci koji će pridonijeti budućim promišljanjima i planiranju grada.


VIZIJE EUROPSKIH GRADOVA DO 2050 / ZAGREB 2050 – KONCEPTI I VIZIJE

Novi društveni, ekonomski i politički uvjeti na prijelazu stoljeća potaknuli su i novo promišljanje  gradova. Smanjen demografski rast prisutan u gradovima razvijenih zemalja pruža mogućnost da se dobije na vremenu za promišljanje novih investicija i osmišljavanje prostora za kvalitetniji život građana.Tema grada i njegove budućnosti je pitanje koje zaokuplja desetljećima ne samo planere nego i druge stručnjake poput sociologa, antropologa, ekologa, ekonomista, stručnjaka za promet, političara, itd. Uz širenje i rast gradova svakodnevno se odvijaju procesi preobrazbe i rekonstrukcije grada, ali ostaje pitanje kako dalje, s kojim ciljem i prema kojim postupcima i modelima. Na pitanje vizije grada ne tako daleke budućnosti do 2050. godine mnogi europski gradovi pokušavaju naći odgovor tj. prirediti razvojnu strategiju ili nekoliko alternativnih prijedloga. Koncentrirajući se na prioritete održivosti i usmjeravajući se na urbanizam poticaja umjesto urbanizma obveze, stvaraju se nove metode koje bi trebale biti djelotvorne u prostoru neprekidnih promjena.
U sklopu Radionice urbanizma – kolegija na Arhitektonskom fakultetu, pod vodstvom mentora prof. Tihomira Jukića i prof. Srečka Pegana grupa studenata druge godine diplomskog studija istražila je procese koji se odvijaju u prostoru Zagreba, definirali su polazišta i ciljeve razvoja, a sve s jednim ciljem, a taj je postaviti prava pitanja ili predložiti svoju VIZIJU RAZVOJA ZAGREBA DO 2050.

Ne radi se ni o kakvim službenim kategorijama planova, strategijama ili ostalim planskim dokumentima, nego samo o razmišljanju o cjelovitom utjecajnom prostoru Zagreba, tražeći odgovor na pitanja u kakvom bi prostoru htjeli živjeti u budućnosti, kako ga organizirati i osmisliti. Želi se ukazati na važnost razmišljanja o budućnosti grada i sve nas potaknuti na razmišljanje.
Predloženo izlaganje ima tri segmenta: u prvom su analizirane i uspoređene strategije razvoja desetak europskih gradova za razdoblje do 2040. ili 2050. godine.

Njihova analiza i usporedba doprinos su teoretskom promišljanju grada sredinom 21. stoljeća. U drugom dijelu se predstavljaju studentske prezentacije vizije Zagreb 2050. Istraženo je i uspoređeno nekoliko različitih modela razvoja grada u bliskoj budućnosti. Svaki od njih ima i svoje posebnosti u promišljanju iste. Oba ova dijela služe kao poticaj i uvod u treći dio - okrugli stol stručnjaka iz različitih područja (urbanist, sociolog, antropolog, ekonomist, identitet prostora,.....) uz participaciju prisutnih.
Kako je Hrvatska ipak zemlja gradova i izrazito urbanog stanovništva, potrebno je razgovarati o vizijama Zagreba i ostalih hrvatskih gradova u budućnosti i to ne preslikavajući tuđe primjere i koncepte, nego tražeći vlastiti put i identitet kao što je to činila i kroz povijest.
(T.Jukić)

PROGRAM

Sudjelovanje u programu urbanizam.zg uvršteno je u sustav Stalnog stručnog usavršavanja Hrvatske komore arhitekata i boduje se s 8 bodova.