Javni prostor

Vila Spitzer, ljepotica nagrđena nebrigom

Autor/izvor: DAZ 03/09/2012

Vilu Spitzer 1931. godine projektirali su mladi arhitektonski dvojac Mladen Kauzlarić i Stjepan Gomboš, a sagradili su je 1931-1932. godine građevinski poduzetnici i ovlašteni graditelji – ing. S. Cernjak i ing. J. Neumann na zahtjev investitora Vilima Spitzera, zagrebačkog veletrgovca ugljenom, koksom i drvetom i njegove supruge Serafine – Selime, rođ. Unger.

Kuća Spitzer je bila najkvaliteniji primjer stambene arhitekture čiji značaj prelazi lokalne arhitektonske i urbanističke okvire. Bila je vrhunski programatski primjer internacionalnog stila čije je stanje do te mjere devastirano da je gotovo nemoguće naslutiti sve njezine izvorne kvalitete.

Vila Spitzer po dovršetku

Kuća jednostavne i profinjene forme, otkriva primarno isticanje kvalitete materijala i izbor boja u savršenoj konstruktivnoj ekspresiji. Polazeći od ideje otvaranja zidnih ploha, koje mogu imati nekoliko uloga – ponajprije da budu kondenzatori svjetla i sjene, u prizemnom (I. kat) hallu Kauzlarić je rastvorio jedan dio zida na stubištu nišom u koju je ugradio akvarij. Time je stvorio dojam žive slike u zidu, koja dinamizira prostor.

U garderobnom dijelu, smještenom u pretprostor spavaćeg trakta prizemnoga stana (I. kata) sa staklenim kazetiranim stropom, danas je sačuvan ugradbeni ormar, koji dovođenjem zenitalnog svjetla (nadsvjetla) aktivira i pokreće prostor.

No, prema mišljenju stručnjaka, nekad najbolja kuća u Novakovoj doživjela je najgoru promjenu. Ova čista bijela prizma, ravnih ploha pročelja i savršenih proporcija, s horizontalnim potezom prozora i krovnom terasom natkrivenom pergolom, izvedena u skeletnom sustavu i armirano-betonskoj konstrukciji oličenje je principa moderne arhitekture kako su one bile definirane kroz Le Corbusierovih znamenitih 5 točaka nove arhitekture 1926. godine.

Clijeli Kauzlarićev opus kreće se oko vizije čistih, sjajnih prizmi koje imaju vrijednost plastičnih volumena. Takva je i prva njegova vila – vila Spitzer u Novakovoj 15. Naručivši jednokatnu vilu, investitori su omogućiili Kauzlariću strukturiranje arhitekture, uz pomoć štedljivog oblikovnog rječnika, koja će rezultirati otmjenom ljepotom i jednostavnošću – kvalitetom koju je Kauzlarić uvijek potcrtavao.

Naizgled stroga pročelja (ulično – istočno i dvorišno – zapadno) zatvorene pravokutne forme, rastvorena potezom horizontalnih prozora, koji omogućuju tzv. laterarno svjetlo, što povezuje i naglašava vezu unutrašnjeg i vanjskog prostora i daje dojam otvorenosti te rezultira magičnom igrom sjena i refleksija, koje kao lajtmotiv prepoznajemo u Kauzlarićevu djelu.

Od Novakove ulice do vile penjemo se stepenicama i pristupnim rampama dvije kose rampe i dva kosa stepeništa) oko 9m, a put markiraju i dizajnerske-autorske samostojeće lampe vrlo finog i jednostavnog dizajna koje motivski ponavlja i na pročeljima kao akcente ulaza. Ulaz u vilu izveden je u suterenu. Ulazna stijena je uvučena, s lijepim detaljem metalne konstrukcije strehe i staklenog pokrova (kao akcent ulaza), što rezultira izrazitim modernitetom i transparentnošću, a pristupna ulazna ploha korespondira s dimenzijama strehe. Skupina vila, koje, uvjetno rečeno, pripadaju geometrijskom oblikovnom slogu i gdje se purizam ne može negirati, sadrži u svojoj pozadini slobodni, elastični i funkcionalni tlocrt te logičnu prostornu organizaciju.

Vila Spitzer, terasa

Tri etaže funkcioniraju kao jedna cjelina. Vertikalna komunikacija riješena je dvokrakim zavojitim stubištem koje iz suterena vodi do stambenog potkrovlja s terasom (u kojem je dio zatvorenog i otvorenog prostora definiran detaljem staklenih balkonskih vratiju dvostrukih krila). Iz kuhinje u suterenu, hrana se liftom dovozi u office u prizemlju (I. katu), gdje se obavlja finalna priprema prije serviranja.

U prizemlju (I. katu) hall i salon imaju dvostruku orijentaciju s direktnim izlazom na terasu-vrt (u ravnini terena), što će postati prepoznatljivim detaljem Kauzlarićevih arhitektonskih kreacija.
Nadalje, spojeni su kliznim stijenama, a ostale prostorije imaju pregradne zidove. Od nosive konstrukcije jedino su obodni zidovi i četiri stupa centralno postavljeni. Ovakva konstrukcija omogućila je maksimalnu fleksibilnost tlocrta.

Stambeno potkrovlje zaprema manji dio zatvorenog prostora – oko 30%, a volumen je olakšan otvorenom istočnom terasom s pergolom, koja je opće poznata kao lajtmotiv vile Spitzer. Ovdje je ideja open space našla svoju potvrdu. Njezin su glavni nosivi raster armirano-betonske grede, ispuna kojih su – drvena polja.

U interijeru je realizirana ideja total-dizajna, od kojega je, na žalost, malo sačuvano (stoga prvobitnu ideju možemo pratiti samo prema preostalim nacrtima i fotografijama izvornog stanja). Izvanredno modernističko dvokrako zavojito stubište, vrlo otvoreni način izgradnje, gdje "imadu kuće stajati sa sviju strana slobodno" (slobodno stojeće kuće) i poluotvorenog načina izgradnje (d. dvojni objekt).

Nažalost, i terasa je devalvirana pa je izgubljen njezin autentični dojam s detaljima kao što je vrtna garnitura za sjedenje (i tuš).

Kuća koja sjajno sjedi na zahtjevnom kosom terenu pruža senzacionalne panoramske poglede na grad i tornjeve katedrale. Obiteljska kuća s prostorijama za poslugu, liftom koji je spajao kuhinju blagovaonicu na katu, trakastim nizom prozora koji je omogućavao povezivanje s vanjskim prostorom te krovnom etažom čiji je najveći dio zapremala terasa s karakterističnim prorezima i betonskim gredama, koncem pedesetih godina pretvorena je u poslovni prostor.

Tada je, prvo u vrijeme Jugoslavije, devastirana nadogradnjom otvorenog krova, pregrađena je krovna lođa. U novije doba kuća je dobila i nove vlasnike koji očito o njoj ne brinu. Barem ne koliko bi takva građevina zahtijevala i zavrjeđivala.

Jutarnji list je u Gradu Zagrebu pitao mogu li vlasnike prema Zakonu o zaštiti kulturnih dobara natjerati da održavaju Vilu Spitzer. Odgovorili su da u teoriji mogu, ali takav postupak nije pokrenut za spomenuti objekt. Grad bi po zakonu mogao propisati rok za provedbu utvrđenih mjera zaštite i očuvanja te čak imenovati privremenog skrbnika. Ali to nije napravljeno za ovu kuću. Valjda još mora propasti...




Vila Spitzer, aksonometrija

Vila Spitzer, perspektiva

Vila Spitzer, perspektiva interijera


Vila Spitzer, projektna varijanta
 

Vila Spitzer, skica u kontekstu
 

Vila Spitzer, tlocrti
 

Izvori:
Tomislav Premerl: Hrvatska moderna arhitektura između dva rata – Nova tradicija, Nakladni zavod Matice hrvatske, 1990.
Sanja Filep: Einflüsse Österreichischer und Deutscher Architektur der Zwischenkriegszeit auf die Kroatische Moderne – Detail: Novakstrasse, disertacija, Stuttgart, 2000.
Hela Vukadin Doronjga: Mladen Kuzlarić – Ukus međuratnog Zagreba, katalog izložbe, MGZ, 2003.
Eve Blau, Ivan Rupnik: Project Zagreb, Actar, 2007.
Korana Sutlić: Vila Spitzer – Biser hrvatske međuratne arhitekture danas je kuća strave i sramota Zagreba, Jutarnji list (online izdanje), 25. kolovoza 2012.