Razgovor

Vizije budućnosti: Vukovarska ulica i Zagrebački velesajam

Autor/izvor: DAZ 24/01/2012

Izložba Socijalizam i modernost bavi se umjetnošću, kulturom i politikom u razdoblju od početka 50-ih do sredine 70-ih godina 20. stoljeća. Otvorena je u MSU-u 02.12.2011. i možete je pogeldati do 05.02. ove godine. Više o izložbi saznajte ovdje.

U sklopu izložbe već su održana dva programa o arhitekturi i urbanizmu:

• Edukativna šetnja Zapruđem koju su vodili Marijeta Karlović i Vladimir Tatomir iz muzeja Kvarta.
• Besplatne arhitektonske konzultacije unutar projekta hitnaArhitektura grupe ARCHIsquad.
   

RAZGOVORI O ARHITEKTURI I URBANIZMU: VIZIJE BUDUĆNOSTI

26. 1. 2012.

Prostor izložbe Socijalizam i modernost, 1. kat, od 17 do 18 sati

Sudjeluju: dr.sc. Vedran Ivanković, dia, Arhitektonski fakultet, Zagreb; Lana Lovrenčić, Platforma 9,81, Zagreb i dr.sc. Sandra Križić Roban, moderatorica razgovora i jedna od autorica izložbe.

Kroz dvije važne modernističke teme – Ulicu grada Vukovara i Zagrebački velesajam – odvijat će se razgovor o vizijama budućnosti koju su ponudili hrvatski arhitekti i urbanisti od pedesetih do sedamdesetih godina prošlog stoljeća.

1. tema: Ulica grada Vukovara – simbol hrvatskog poslijeratnog urbanizma – bila je okosnica razvoja arhitekture koju su mnogi htjeli zvati socijalističkom, obrušavajući se na Le Corbusiera i „dekadentni Zapad“. Međutim, rastakanjem krute političke dogme u desetljećima izgradnje poprimila je specifičan oblik koji je postao jedinstveno obilježje kasnog hrvatskog modernizma – oblik koji pokazuje naprednu viziju rahle i relativno niske izgradnje kojom dominiraju, slobodni, javni prostori i velike zelene površine. Središnji prostor u jednoj inačici trebao je biti Hrvatski sabor, no izgradnjom samo manjeg dijela Vijećnice, projekt koji je očito bio politički sankcioniran, nikada nije zaživio. Upravo on oslikava sudbinu cijele ulice koja je ostala jedini započet i nerealiziran dio vizije hrvatske budućnosti. O temi izlaže dr.sc. Vedran Ivanković, Arhitektonski fakultet, Zagreb.

2. tema: Zagrebački velesajam na desnoj obali Save 1955-1990.– sigurno je jedan od najznačajnijih zagrebačkih projekata druge polovice 20. stoljeća. Odluka o njegovu preseljenju 1953. označila je promjenu u razvoju samoga grada kao i početak velikog političko-gospodarskog projekta na razini Zagreba i cijele Jugoslavije. U arhitektonsko-urbanističkom smislu, Zagrebu se pružila mogućnost da na neizgrađenom zemljištu podigne sajamski grad. Paviljone su projektirali domaći i strani arhitekti, a urbanistička matrica produkt je dvije suprotne planerske koncepcije, M. Haberlea i B. Rašice. Na razini grada upravo je gradnja Velesajma pružila poticaj potreban za izgradnju južnog Zagreba (gradnjom mosta Slobode stvoreni su infrastrukturni preduvjeti za gradnju stambenih naselja). O Zagrebačkom velesajmu govorit će Lana Lovrenčić, Platforma 9,81, Zagreb.