Intervju

Za oporavak zemlje trebao bi jedan izrazit građevinski bum

Autor/izvor: DAZ / Poslovni dnevnik 27/01/2014

Objava: 20.01.2014., Poslovni dnevnik
Autor: Marija Brnić
Foto: Davor Puklavec/PIXSELL

Premda je tek godinu dana na funkciji ministrice graditeljstva i prostornog uređenja, Anka Mrak Taritaš već je stekla status jednog od najaktivnijih i 'konkretnijih' članova koalicijske Vlade Zorana Milanovića. Bilo je i povika na nju, međutim, i tu je pokazala da je kompetentna, pa je brzo ispravljala propust.

Godinu ste počeli dizanjem na noge agencija za promet nekretninama zbog uvođenja kazni i za njih za oglašavanje nekretnina bez energetskog certifikata?
Ma, ne kažnjava se nikoga ni za što. Cijela ta stvar možda je počela iz krivih opcija. Teče već šesta godina kako je uvedeno certificiranje, a četiri godine kako je na snazi obvezno certificiranje. S ulaskom u EU te su obveze dobile i odgovornost, pa se kao i vožnja bez pojasa, počelo kažnjavati. Normalno bi svima trebalo biti da kad nešto kupujete znate što kupujete. Certifikat je, dakle, zaštita kupca.

Agencije ne osporavaju potrebu certifikata, no reagiraju na kažnjavanje jer su o tome informirane netom prije primjene?
Da se i tu razumijemo, agencije znaju otkad je obveza certificiranja i od srpnja kada se kažnjava vlasnike mi smo pozvali agencije i upoznali ih s tim. Zanimalo ih je samo je li ta obveza i za njih. Kad su shvatili da se od tog trenutka ne odnosi na njih, predahnuli su i opustili se. Sigurna sam da će se takva situacija ponoviti i 1. siječnja 2016., kad će se kažnjavati i najam nekretnina bez certifikata jer je uobičajeno da se kod nas sve radi u zadnji čas. No, u ovom slučaju agencije i dalje bez kazne mogu nuditi na prodaju nekretnine bez certifikata na svojim stranicama, ali vlasnici podliježu kaznama.

Jesu li već izrečene kazne zbog necertificiranja?
Još ne. No, primjećujem da se u novinama objavljuju i takve ponude i krenut ćemo s time. No, ponavljam, nije smisao kažnjavanje, nego razvijanje svijesti o važnosti certifikata. A buka koja se podigla rezultat je pobune agencija za sebe, no one su te koje moraju educirati svoje klijente. 

Agencije tvrde da su one najzaslužnije za certificiranje, jer od srpnja nijedan ugovor za koji posreduju nije zaključen bez certifikata?
Nisam imala takav podatak. No, nisu kaznene odredbe nešto što je je provedeno samo u Hrvatskoj. Sve članice EU imaju obvezu certificiranja i kažnjavanja ako se oglašava bez certifikata.

I za agencije?
Naravno. U svim zemljama.

Zašto se certificiranje ne potiče stimulacijom?
To je odličan prijedlog, no to nije predviđeno Direktivom. Nemam ništa protiv da agencije i taj lobi pokrene takvu inicijativu prema EK da se Direktivu usmjeri i u tom pravcu. Mi bismo to podržali.

Koliko je certifikata izdano do sada?
Do Nove godine oko 15.000. Puno je prigovora oko samih certifikata, da su previsoke i neujednačene cijene, da certifikatori različito postupaju u ocjenjivanju. Tvrtke su registrirane za certificiranje kao što su registrirane za projektiranje i neke druge poslove. Mi smo objavili maksimalne cijene do kojih se može ići za stan, za zgradu ili neki komercijalni prostor. Pročitala sam negdje da certifikatori navodno nisu izašli na teren, no mi nismo dobili niti jednu takvu pritužbu. Bez toga ne možemo ni djelovati.

A tko nadzire certifikatora?
Mi ih nadziremo i ako imate pritužbu, sumnjate u certifikat i smatrate da procedura nije obavljena po propisima, obratite se ministarstvu, jer imamo mogućnost oduzimanja licencije za takve slučajeve. No, dosad nismo zaprimili niti jednu jedinu pritužbu.

Hoće li se kao kod certificiranja kažnjavati i sporost administracije u legalizaciji objekata?
Nije predviđeno. Ne na takav način. Legalizacija je složena na način da 20 posto prihoda ide uredu koji radi na predmetu i onaj ured koji ne radi, uzima mu se tih 20 posto.

Je li potrebna Agencija za legalizaciju?
Možda i nije, ali ako smo spremni da pojedini uredi predmete rade slijedećih 20 ili 30 godina. Agencija je osnovana privremeno, kao pomoć uredima koji se nisu organizirali i potpuno ovisi o radu gradova i županija. Kada će njihovi uredi funkcionirati, Agencija će se ugasiti.

Kakva je situacija na terenu?
Najlošiji je ured u Karlovačkoj županiji, gdje bi, nastavi li se ovim tempom, za rješavanje legalizacije trebalo još 94 godine.

Pozornost ipak najviše plijeni Grad Zagreb. Hoće li mu Agencija preuzeti predmete?
Bilo je povika i gradonačelnik Bandić je zaposlio ljude. Brojka još nije zadovoljavajuća i dio predmeta ćemo uzeti Gradu Zagrebu, kao i Splitskoj, Zadarskoj i Primorskoj županiji. To su četiri ureda koji imaju više od 50 tisuća predmeta. No, očekujemo da će se organizirati do konca lipnja i da nakon toga u njima nećemo morati intervenirati.

Koliko će država po vašim procjenama u ovoj godini imati prihoda od legalizacije?
Država ima 50 posto prihoda s time da se može platiti cijeli iznos odmah uz 25 posto popusta ili na rate do 5 godina. Prosjek kaže da će u državni proračun po predmetu ide 2000 kuna, pa ako imamo riješenih 100.000 predmeta po godini to bi značilo oko 200 milijuna kuna. No, to bi bila gruba procjena.  

Koliko je među predanim zahtjevima nekretnina iz sektora gospodarstva?
Teško mi je reći jer su zahtjevi primani na razini gradova i županija. Tek kada dođu u Agenciju imat ćemo bolji pregled strukture zahtjeva. 

Što je s vašim garažama, za koje ste zatražili legalizaciju?
Riječ je o nekretninama moje majke, a bila je velika dvojba je li napravljeno prije veljače 1968. ili nakon toga. Sada se pokazalo prema snimkama koje su došle iz Srbije da je napravljeno prije tog roka i odustat ćemo od zahtjeva.

Što je s preuzimanjem stanova od banaka i iznajmljivanjem, pomaže li se time više bankama, nego graditeljima?
Razgovori su i dalje u tijeku, moram reći da nije jednostavno postaviti cijeli model najma i aktivirati taj zamrznuti kapital koji stoji u nekretninama. Cijene moraju biti ispod tržišnih, a što se tiče pogodovanja - da pogodujemo bankama već bi model funkcionirao, ugovori bi već bili potpisani.

Kada će zaživjeti projekt e-dozvole?
Ministarstvo ga je 'posložilo' i u veljači ćemo našim uredima dostaviti platformu, a nadamo se da će brzo zaživjeti i da će već ove godine na listi 'Doing business' Hrvatska za izdavanje dozvola neće imati 317, već 30 dana. Imat ćemo i mogućnost novčanog kažnjavanja odgovornog za neizdavanje dozvole.

Što kao resorno ministarstvo možete u ovoj godini učiniti da pomognete građevinarskom sektoru?
Mislim da smo već veliki napor poduzeli, napravili smo platformu kroz gradnju željeznica, navodnjavanje, sve to usmjereno je prema građevinskom sektoru. Pa i od sredstava od legalizacije profitirat će građevinski sektor jer će se on baviti i komunalnim opremanjima i svim radovima koji će uslijediti temeljem tih sredstava. Za oporavak zemlje trebao bi jedan izrazit građevinski bum, no on je moguć u 2015. ili 2016., ali ove godine može se računati na neke manje aktivnosti u kojima je interes da preživi naš građevinski sektor. Jer kod velikih investicija i velikih projekata pojavljivat će se i velike građevinske korporacije s područja EU, koji su također u nepovoljnoj situaciji kao i naše tvrtke. No, mi pomažemo kroz male projekte da građevinski sektor održi kontinuitet.