urbanizam.zg
Zagreb-studija stanovanja
Autor/izvor: DAZ 04/05/2011
Prezentacija studije, prof. dr. sc. Tihomira Jukića, doc.dr.sc. Ivana Mlinara, zn. novakinje Marine Smokvine, održat će se u četvrtak, 05. svibnja, u 18 sati u DAZ-u
Prezentacija studije Zagreb-studija stanovanja, prof. dr. sc. Tihomira Jukića, doc.dr.sc. Ivana Mlinara, zn. novakinje Marine Smokvine, održat će se u četvrtak, 05. svibnja, u 18 sati u prostorima Društva arhitekata Zagreba, Trg bana Josipa Jelačića 3/I, u organizaciji Gradskog ureda za strategijsko planiranje i razvoj grada i Društva arhitekata Zagreba. Sudionike okruglog stola, dr.sc. Sašu Borić-Poljanec i Zorana Boševskog, dia, moderirati će prof. dr.sc. Alenka Delić, dia.
Predavanje se održava u sklopu Dana zagrebačke arhitekture i uvršteno je u program SSU HKA, te se boduje s 2 boda.
Tema stanovanja sigurno je jedna od najvažnijih u procesu planiranja rasta i transformacije grada. Na zahtjev Gradskog ureda za strategijsko planiranje i razvoj Grada Zagreba na Arhitektonskom fakultetu u Zavodu za urbanizam, prostorno planiranje i pejsažnu arhitekturu provedeno je istraživanje načina stanovanja u Zagrebu s posebnim osvrtom na analizu stambenih naselja. Cilj istraživanja bio je upoznavanje s problemom stanovanja u Zagrebu i izučavanje pojedinih procesa u sklopu planiranja grada, sa svrhom da kritički osvrt pridonese kvalitetnijem osmišljavanju prostora za život i boravak u gradu. U knjizi su predstavljeni organizirani modeli i postupci stambene gradnje u Zagrebu u razdoblju od kraja I. svjetskog rata sve do danas. Analizirana su tri razvojna razdoblja vezana uz tri različita društveno-politička uređenja, i to razdoblje između dva svjetska rata (1918.-1940.), razdoblje od II. svjetskoga rata do Domovinskog rata (1945.-1990.) te posljednje razdoblje od stjecanja neovisnosti do danas (1991.-2010.) – godine početka gospodarske krize koja se izrazito osjetila u području gradnje i prodaje nekretnina. Ovu temu prati i katalog stambenih naselja u Zagrebu i njihov položaj u gradu s posebnim osvrtom na modele stambene gradnje u različitim razdobljima. Posebno su prikazane i sve planirane i realizirane transformacije prostora iz gospodarske namjene „brownfield“ (industrija, zanatstvo, skladišta, vojarne...) u namjenu stanovanja.
Prof.dr.sc. Tihomir Jukić, rođen je 1954. u Osijeku. Na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu diplomirao 1978., a poslijediplomski studij "Urbanizam i prostorno planiranje" Arhitektonskoga fakulteta u Zagrebu pohađao 1980.-82. Na Institutu I.T.C. u Enschedeu (Nizozemska) pohađao 1984.-85. poslijediplomski studij “Urban survey”. Magistarski rad obranio u Nizozemskoj 1985. Zaposlen je na fakultetu od 1979. u Zavodu za urbanizam i kao honorarni asistent, a od 1986. kao asistent na Katedri za urbanizam. Dobitnik je nagrade za arhitekturu i urbanizam 16. slavonskog biennala (1998., J. Horvat).
Doc.dr.sc. Ivan Mlinar završio je Školu primijenjene umjetnosti i dizajna te Arhitektonski fakultet u Zagrebu na kojem je i doktorirao (Urbanistička obilježja zagrebačkih stambenih naselja izgrađenih od 1918. do 1963. godine). Nastavnik je na Katedri za urbanizam, prostorno planiranje i pejsažnu arhitekturu, a stručnim radom bavi se u Zavodu za urbanizam, prostorno planiranje i pejsažnu arhitekturu Arhitektonskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
Zn. nov. Marina Smokvina, rođena je 1979. u Rijeci. Diplomirala je na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu 2005. godine. Do 2009. radi u nekoliko zagrebačkih projektantskih ureda kada se zapošljava kao znanstveni novak na Katedri za urbanizam, prostorno planiranje i pejsažnu arhitekturu. Polaznica je doktorskog studija ´Arhitektura i urbanizam´, Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu.
Dr.sc. Saša Poljanec-Borić rođena je 1961. godine u Zagrebu. Diplomirala je filozofiju i francuski a magistrirala sociologiju na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Doktorat iz ekonomije stekla je na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Radila je kao prevoditelj, istraživač, konzultant i visoki državni službenik a danas je znanstvena suradnica u Institutu društvenih znanosti Ivo Pilar i viši predavač na specijalističkom studiju održivog turizma na Veleučilištu VERN. Osim u Hrvatskoj, školovala se u SAD-u i u Francuskoj. Tečno govori engleski i francuski. Područje njenog istraživačkog rada su: sociologija razvoja i ekonomija doživljaja a područje ekspertize turizam. Objavila je preko dvadeset znanstvenih radova te surađivala na tridesetak domaćih i međunarodnih projekta. U Institutu Ivo Pilar trenutno surađuje na jednom domaćem i jednom europskom znanstvenom projektu a kontinuirano vodi tržišne projekte kontrole kvalitete u turizmu te vanjskog obrazovanja američkih studenata u Hrvatskoj. Uskoro joj iz tiska izlazi knjiga pod naslovom: Turizam i lokalna socioekonomija.
Izv.prof.dr.sc. Alenka Delić, dipl.ing.arh., rođena je 1966. godine u Puli, Republika Hrvatska. Diplomirala 1991. godine u grupi prof.dr.sc. Nikole Filipovića s odličnim uspjehom i prvom diplomskom radnjom na fakultetu koja je u potpunosti bila obrađena na kompjutoru. U toku studija, 1989. godine dobila Rektorovu nagradu za projekt zatvorenog bazena i centralnog teniskog terena na Šalati pod mentorstvom prof.dr.sc. Hildegard Auf- Franić. Nakon diplome surađuje u znanstveno istraživačkom radu prof.dr.sc. Grozdana Kneževića na projektu Ekološki i participacijski modeli stambene arhitekture, na kojem je zaposlena 1992. kao znanstveni novak. 2000. doktorirala sa temom “Kompjutorska grafika u arhitekturi”, mentor izv.prof.dr.sc. Bojan Baletić. Objavila je 27 znanstvenih i stručnih članaka. Sudjeluje na domaćim i međunarodnim simpozijima. Dobitnica domaćih i međunarodnih nagrada na području kompjutorske grafike u arhitekturi. Nakon diplome intenzivno radi na stručnim poslovima i arhitektonsko-urbanističkim natječajima. Zajedno sa prof. Brankom Kinclom, radi na istraživanju i primjeni CAD tehnologija u procesu projektiranja i edukaciji. Kroz kolegije Arhitektonskog projektiranja, te izborni predmet Virtualnost u stambenoj arhitekturi studente upoznaje s konceptom i mogućnostima rada u digitalnom okružju koristeći potencijal suvremenih CAD programa, Interneta kao kompjutorske mreže i CSCW (Computer Supported Collaborative Work) tehnika kroz rad u virtualnom birou. 2008.- Nositelj kolegija Suvremeno stanovanje na Diplomskom studiju, Radionice arhitektonskog projektiranja 1 – Suvremeno stanovanje, izborrnog kolegija Virtualnost u stambenoj arhitekturi, izvodi nastavu na kolegijima Uvod u projektiranje stambenih zgrada, Studio 1, Studio2, Diplomska radionica. Od ak.god. 2007./08. prodekanica je za nastavu Arhitektonskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. 2009. izabrana u umjetničko nastavno zvanje Izvanredni profesor.
O ciklusu urbanizam.zg
U nastavku programa urbanizam.zg u suradnji s Gradskim uredom za strategijsko planiranje i razvoj grada pozivamo vas da popratite ciklus razgovora o aktualnim temama urbanističkog planiranja, identitetu Grada i ulozi kreativnih industrija u stvaranju gradskog „branda“.
U procesu pripreme ZagrebPlana, strateškog razvojnog dokumenta za Grad Zagreb, tijekom 2010. godine provedena je opsežna analiza i ocjena aktualnog stanja u svim područjima života i djelovanja. Posebna je pažnja posvećena pitanjima prostornog razvoja Grada, s fokusom na nekoliko tema koje su, radi čestoga isticanja u stručnim krugovima i javnosti, ocijenjene presudnima za kvalitetu života i identitet Grada. Niz priznatih institucija i stručnjaka radio je na izradi tematskih studija o krajobrazu, stanovanju, gradskim projektima, o tematsko-problemskoj cjelini Donjega grada, ali i o prostornim i demografskim razvojnim tendencijama, identitetu i kulturnom proizvodu grada. Cilj ciklusa nije samo prezentacija izrađenih studija koje precizno utvrđuju aktualno stanje, nego stručni dijalog/anketiranje struke o temama, u cilju dobivanja odgovora na pitanja: Je li se dosadašnja praksa pokazala uspješnom? Koje je zaštitne mehanizme i smjernice potrebno ugraditi u novu generaciju planova? Koji bi model rješenja bio najprihvatljiviji? Očekivani rezultat svakog razgovora su zaključci rasprave i odgovora iz upitnika, kao podloga za buduća promišljanja i planiranja.Vidi teme razgovora.