Arhitektonsko naslijeđe

Zagrebačke ljekarne - baština u funkciji identiteta grada

Autor/izvor: DAZ 01/04/2015

Ljekarnička baština Zagreba predstavlja neodvojivi dio povijesti i razvoja grada, jer su uz svoju primarnu svrhu ljekarne značajno doprinosile kulturi života i urbanoj arhitekturi 19. i 20. stoljeća. Važni zagrebački punktovi oblikovani su upravo gradnjom uglovnica ili palača u kojima su bile ljekarne, službene prostorije ili stanovi ljekarnika. Izgled ljekarni u prošlosti znatno je pridonosio uspješnom poslovanju njihovih vlasnika, promociji ljekarne i privlačenju klijenata, stoga su za izgradnju svojih ljekarni vlasnici nerijetko angažirali renomirane graditelje i arhitekte poput tvrtke Hönigsberg & Deutsch, Aloisa Bastla, Ignjata Fischera ili Stjepana Podhorskog, koji su za njih početkom 20. stoljeća u Zagrebu izgradili niz visoko kvalitetnih zgrada u arhitektonskim stilovima historicizma i secesije. Čitavo pročelje široj javnosti dobro poznatog Elsa Fluid doma na Jelačićevom trgu bilo je u funkciji reklamiranja tada čuvenog eliksira ljekarnika Eugena Fellera, investitora zgrade.

Sl. 1 (naslovna) Unutrašnjost ljekarne K crnom orlu, Kamenita 9

Sl. 2     Ljekarna K crnom orlu, Kamenita 9

Prostorna organizacija unutrašnjosti ljekarne bila je oduvijek strogo određena propisima za uređenje javnih apoteka, no unatoč tome, uređenje interijera odražavalo je rafiniranost i uspješno poslovanje vlasnika. Namještaj i ljekarničko posuđe, izrađivani po mjeri u duhu vremena i prema mogućnostima vlasnika, važan je element privlačnog potencijala ljekarne, kao i njezine recepcije u javnosti. Mnoge povijesne zagrebačke ljekarne i do danas se nalaze na svojim izvornim lokacijama, ali tek je u nekoliko njih sačuvano cjelokupno unutrašnje uređenje. U Zagrebu su izdvojene četiri ljekarne za koje je potreban poseban konzervatorski status očuvanja i obnove: Ilica 79 (zaštita inventara u postupku), Kamenita 9 (zaštićeno kulturno dobro - zgrada i inventar), Zrinjevac 20 (za sada bez zaštite) i Ilica 301 (preventivno zaštićen inventar).



Sl. 3     Ljekarna K crvenom križu, Ilica 79

Sl. 4     Unutrašnjost ljekarne K crvenom križu, Ilica 79

U predavanju će se iznijeti polazišta i ciljevi istraživanja ljekarništva te naglasiti potreba  zaštite, očuvanja tradicije namjene, bolje prezentacije njihova značaja u strukturi grada i komunikacije baštinskih vrijednosti prema javnosti.
 

Sl. 5     Ljekarna K Svetom Trojstvu, Ilica 43, izvorni izgled



Sl. 6     Unutrašnjost ljekarne K angjelu, Masarykova 2, izvorni izgled


Sl. 7     Unutrašnjost ljekarne K Zrinjskomu, Zrinjevac 20


Sl. 8     Unutrašnjost ljekarne K svetom Antunu, Kustošija, Ilica 301

Prof.dr.sc. Stella Fatović-Ferernčić,dr.med. 

Diplomirala je na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1984. godine. Nakon obveznog jednogodišnjeg  liječničkog staža, od  prosinca 1985. do danas zaposlena je u Odsjeku za povijest medicinskih znanosti HAZU u  Zagrebu. Od 2005. upraviteljica je Odsjeka za povijest medicinskih znanosti  HAZU.
Na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu obranila je 1989. magisterij, a 1996. doktorsku disertaciju iz područja povijesti medicine i javnog zdravstva. 
U sklopu nastavnih aktivnosti na Medicinskom fakultetu u zvanju je izvanredne profesorice, u 2008. godini izabrana je u zvanje znanstvene savjetnice, a od 2010. godine je u trajnom zvanju.
Članica je: The New York Academy of Medicine, International Academy for the History of Pharmacy, Austrian Society of Dermatovenerology, Hrvatskoga društva za povijest medicine Hrvatskoga liječničkog zbora.
Od 1994. godine do danas kontinuirano surađuje s Jasenkom Fereber Bogdan na projektu istraživanja hrvatske ljekarničke baštine, s posebnim naglaskom na grad Zagreb, o čemu su u koautorstvu do sada objavile više znanstvenih radova.


Jasenka Ferber Bogdan

Diplomirala je povijest umjetnosti i etnologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 1994. godine. Radni je staž započela u Regionalnom zavodu za zaštitu spomenika kulture i zaštite u Zagrebu, gdje je radila na terenskim istraživanjima, evidenciji stanja, valorizaciji i pripremi dokumentacije za registraciju spomenika kulture. Od 1997. godine do danas zaposlena je u Arhivu za likovne umjetnosti HAZU na poslovima dokumentiranja, arhiviranja i stručne obrade relevantnih informacija vezanih uz hrvatsku likovnu umjetnost od 19. stoljeća do danas, uz istraživački rad na odabranim temama iz hrvatske umjetnosti 19. i 20. stoljeća. Od 2008. godine u zvanju je više stručne suradnice.
Od 1994. godine do danas kontinuirano surađuje s dr.sc. Stellom Fatović-Ferenčić, upraviteljicom Odsjeka za povijest medicinskih znanosti HAZU, na projektu hrvatske ljekarničke baštine, s posebnim naglaskom na grad Zagreb, o čemu je u koautorstvu do sada objavila više znanstvenih radova.

p

/pbr /

/p