Projekt

Zaha Hadid gradi u Beogradu

Autor/izvor: DAZ 10/10/2012

Ostvare li se namjere investitora, grčke tvrtke Lamda, koja je zgradu tvornice Beko u stečaju kupila 2007. godine za 55,8 milijuna eura i angažirala studio Zahe Hadid, Beograd će biti prvi grad u ovom dijelu Europe koji će se moći pohvaliti avangardnom građevinom koju je projektirao slavni arhitekt.

"Kompleks će se prostirati na 94.000 kvadratnih metara i činit će ga rezidencijalni, komercijalni i poslovni prostor, kao i hotel s pet zvjezdica. Postat će novi urbani centar grada u kojem će biti mjesta za različite sadržaje: turizam, šoping, šetnju, odmor. Projektiran je tako da zadovolji najviše standarde zelene gradnje. Pozicioniran je na 3,3 hektara između Kalemegdana i Sportskog centra Milan Gale Muškatirović i povezat će grad i rijeku. I što je najvažnije, otvorit će 1.000 radnih mjesta", kažu u tvrtki Lamda Development i naglašavaju da su oni jedini vlasnici i nositelji posla u koji će uložiti više od 200 milijuna eura.   

Na ovom projektu Hadid surađuje s Patrikom Schumacherom, poznatim arhitektom iz njenog tima koji je na ovogodišnjem Beogradskom tjednu dizajna najavio da će glavni grad Srbije dobiti "reprezentativnu zgradu hotela koja će se izvanredno uklopiti u ambijent". Investitor potvrđuje da je projekt u skladu s propisima i regulativama i da su sve sugestije Republičkog zavoda za zaštitu spomenika kulture uvrštene u finalno rešenje.

Budući višenamjenski centar nalazi se u okviru kompleksa Beogradske tvrđave kao dio spomenika kulture od izuzetnog značaja za Srbiju. Uvjete zaštite za to područje za potrebe plana detaljne regulacije koji je prethodio urbanističkom projektu i koji je usvojen u ožujku ove godine propisao je Republički zavod za zaštitu spomenika kulture, u čijoj nadležnosti je tvrđava.

"Urbanistički projekt je izrađen u skladu s uvjetima zaštite, koje smo propisali i na njega smo dali suglasnost", kažu u Republičkom zavodu za zaštitu spomenika kulture Srbije.

Ali dok je plan detaljne regulacije prošle godine bio na javnom uvidu, dio stručne javnosti pobunio se protiv gradnje na toj lokaciji. Predvođeni Aleksandrom Banovićem, arhitektom i autorom prethodnog plana za taj blok iz 1969. godine, tvrdili su da će nove građevine zakloniti pogled na tvrđavu s rijeke i da je nedopustivo da se bilo što gradi na toj lokaciji, jer pripada tvrđavi, spomeniku kulture od izuzetnog značaja.

Zamjerke su bile upućene i na Generalni plan Beograda iz 2003. godine, odnosno što su urbanisti dopustili da se on mijenja. Odgovorni za taj planski dokument smatrali su tada, kao što misle i danas, da industriji na toj lokaciji više nije mjesto i prenamijenili je u sadržaje poput ugostiteljstva, poslovanja, kulture.

Protivnici gradnje, umjesto novih kvadrata predlagali su isto što i prethodni planovi: slobodnu površinu za javne sadržaje, odnosno zabavni park sa zelenim površinama, pješačkim stazama i kulturnim sadržajima.

Svi detalji urbanističkog projekta kompleksa javnosti su na uvidu do 16. listopada, svakog radnog dana od 9 do 15 sati, u zgradi Gradske uprave. Primjedbe i sugestije na planirana rešenja šalju se u pisanom obliku Odjelu za urbanizam i građevinske poslove i ako urbanistički projekt bude usvojen, investitor će moći podnijeti zahtjev za lokacijsku dozvolu, odnosno ući u proceduru prikupljanja svih dozvola za gradnju od Ministarstva građevinarstva i urbanizma.