“Ako umjetnici žele promijeniti svijet, postavlja se sljedeće pitanje: kako umjetnost može utjecati na svijet u kojem živimo? Postoje, zapravo, dva moguća odgovora na ovo pitanje. Prvi glasi: umjetnost može zaokupiti imaginaciju i promijeniti svjesnost ljudi. Ljudi kojima se promijeni svjesnost, promijenit će i svijet u kojem žive. Ovdje se umjetnost shvaća kao vrsta jezika koji umjetnicima omogućuje da pošalju poruku. I ta bi poruka trebala ući u dušu primatelja, promijeniti njihov senzibilitet, njihove stavove, njihovu etiku. To je, recimo, idealistično shvaćanje umjetnosti – slično onome kako shvaćamo religiju i njezin utjecaj na svijet. (…) I tu dolazimo do druge mogućnosti da se umjetnošću promijeni svijet. Tu umjetnost ne shvaćamo kao proizvodnju poruka nego prije kao proizvodnju stvari. Čak i ako umjetnici i njihova publika ne dijele zajednički jezik, zajednički im je materijalni svijet u kojem žive. Kao specifičan oblik tehnologije umjetnost nema za cilj promijeniti dušu svojih gledatelja. Ona prije mijenja svijet u kojem ti gledatelji zapravo žive – a u pokušajima da se prilagode novim uvjetima u svom okruženju, mijenjaju senzibilitet i stavove. Govoreći marksističkom terminologijom: umjetnost se može smatrati ili dijelom nadgradnje ili dijelom materijalne osnove.”

B. G.

Boris Groys (1947.) je filozof, esejist, likovni kritičar, teoretičar medija i priznati stručnjak za umjetnost i književnost sovjetskog razdoblja, osobito ruske avangarde. Studirao je filozofiju, matematiku i logiku na Državnom sveučilištu u Lenjingradu. Doktorat iz filozofije stekao je na Sveučilištu u Münsteru (1992.) gdje je i predavao kao docent (1994. - 1998.). Od 1994. do 2009. predavao je povijest umjetnosti , filozofiju i teoriju medija na Akademiji likovnih umjetnosti u Karlsruheu gdje je i danas redovni profesor. Godine 2001. bio je ravnatelj Akademije likovnih umjetnosti u Beču (2001.) a potom voditelj istraživačkog programa Post-komunističko stanje (2003./2004.) u organizaciji njemačke Savezne kulturne fondacije. Na New York University (Faculty of Arts and Science) postao je izvanredni profesor 2005. a potom 2009. redovni profesor rusistike i slavistike. 

Njegovi radovi pokrivaju područja filozofije, politike, povijesti, teorije umjetnosti i kritike. Najvažnija djela iz područja estetike uključuju Totalna umjetnost Staljinizma (1992.), Točka nedogleda Moskva (1994.), Umjetnost instalacije (1996.), U protjecanju (2016.). U njegova filozofska djela ubrajaju se  Dnevnik jednog filozofa (1989.), Pronalazak Rusije (1995.), i  Uvod u antifilozofiju (2012.). Od novijih objavljenih djela izdvajaju se Pod sumnjom: fenomenologija medija (2000.), Ilja Kabakov: čovjek koji je iz svog stana odletio u svemir (2006.) i  Komunistički postscriptum (2010.). 

Boris Groys je i kustos brojnih zapaženih izložbi među kojima su Točka nedogleda, (1994., Ludwig Forum, Aachen),  Komunistička tvornica snova (2003.-2004., Galerija Schirn, Frankfurt), Privatizacije (2004., KW Institut za suvremenu umjetnost, Berlin),  Totalno prosvjetljenje: konceptualna umjetnost u Moskvi 1960-1990 (2008.-2009., Galerija Schirn, Frankfurt i Fundación Juan March, Madrid), Religija medija u suradnji s  Peterom Weibelom (2009., Centar za umjetnost i medije,  Karlsruhe), Andrej Monastyrskij za Ruski paviljon na 54. Venecijanskom Bijenalu (2011.), Nakon povijesti: Alexandre Kojève kao fotograf (2012.,BAK, Utrecht), Utvare komunizma: suvremena ruska umjetnost (2015., e-flux, New York)... Trenutno je kustos U3, trijenala slovenske umjetnosti koji se pod naslovom "S onu stranu zemaljske kugle" u Muzeju suvremene umjetnosti Metelkova u Ljubljani otvara 3. lipnja 2016.

naslovna fotografija: Dziga Vertov snima "Čovjek s filmskom kamerom", 1929.

Predavanje je dio suradničkog projekta WHW-a Ovo je sutra. Povratak izvorima: oblici i djelovanje u budućnosti koji se realizira uz podršku programa Evropske Unije Kreativna Evropa.

Program su omogućili:
Gradski ured za kulturu, obrazovanje i sport Grada Zagreba
Ministarstvo kulture RH
Program Evropske Unije Kreativna Evropa
Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske

Program WHW-a podržava Zaklada Kultura nova.