-
Dosljedno proveden jasan arhitektonski koncept “Vrtića kao grada u gradu” referira se s jedne strane na namjenu i način kako djeca doživljavaju svoj neposredni okoliš, a s druge strane na lokaciju i njen nejasan urbanistički kontekst.
Radijalno zoniranje omogućuje jasnu diferencijaciju između javnih i privatnih dijelova građevine koja svoj odnos unutarnjih i vanjskih dijelova razvija preko 'ulice'. Radijalno usmjerene ulice sa svojim edukativnim sadržajem postavljene su kao kralježnica, na koju se u obliku jasnih i racionalnih blokova, vežu čiste funkcionalne cjeline dnevnih boravaka i servisnih prostora, a sve to kao dio racionalno smještenog programa u prizemlje građevine.
Otklonima od rigidne ortogonalne geometrije na centralnoj komunikaciji – 'ulici' ostvaruju se trgolika proširenja javne namjene. Tako se i organizacija ulaznog dijela u građevinu primjereno odvaja na zonu ulaznog trga, zone prometa u mirovanju, te gospodarskog dvorišta što doprinosi jasnoći prilikom dolaska u vrtić.
Na jednom od unutarnjih proširenja tik uz gospodarski blok i vrtićke skupine primjereno je smještena blagovaonica koja ima svoje proširenje na vanjski prostor vrtića. Svaki od tih sadržaja otvara se zrakasto na vanjski prsten radijalnog zoninga sa zajedničkim sadržajem u vrtićkom okolišu. Unutarnje pročelje centralne komunikacije zatvara intimno unutarnje dvorište – atrij, na koje se veže niz manjih paviljona koji omogućuju interaktivnije korištenje 'ulice'. Ostvarena razina ambijentalnosti uz dosljedno tehnički i racionalno postavljen odnos javnog i privatnog, omogućava svim korisnicima (djeci, odgajateljima, osoblju, gostima) jasnu dinamiku u organizaciji vremena provedenog u vrtiću.
Oblikovanje i uporaba materijala jednako je racionalna i uspješna, proizašla iz dosljedno provedenog koncepta i primjerena je namjeni građevine.
Ideja proširenja pojma boravljenja u pojam kretanja, pokazuje da vrtići mogu i moraju biti mjesta interaktivne edukacije. Ocjenjivački sud prepoznaje pomno promišljeno pulsiranje sadržaja oko 'ulice' kao okosnice koncepta te daje preporuku da se obrati pažnja na sljedeće elemente u daljnjoj razradi projekta:
- Unutarnji atrij kao bogat, otvoren, ali čuvan prostor je idealan za dječje igralište jaslica, te se preporučuje s njim ostvariti vezu iz što više garderobnih jedinica,
- S obzirom na odvojenost PVN-a i njegovu blizinu ulazu, preporuča ga se odijeliti pomičnim pregradama, te osmisliti njegovo autonomno korištenje možda i van rada vrtića,
- Ulaze u jedinice preporuča se pomaknuti u ravninu sanitarnog bloka kako bi se ostvarilo neovisno korištenje dnevnog boravka.
-
Autor se tipološki nadovezuje na urbanističke postavke naselja Sloboština gdje zgrade formiraju polublokove s unutarnjim dvorištima.
Racionalno razrađenim konceptom “L” forme vrtića kod kojeg se sve vrtićke i jasličke skupine smještaju u prizemlje građevine, ostvaruje se dobar odnos između intimnih privatnih prostora dnevnih boravaka i javnih zajedničkih otvorenih prostora.
Glavni ulazni dio smješta se na sjeveroistoku i sjeveru s primjereno diferenciranim kolnim, pješačkim i gospodarskim pristupom. Gospodarski dio s kuhinjskim blokom smješten je u razvedenom podrumu. Blagovanje je primjereno smješteno uz sjeverno pročelje, te aktivira drugu stranu hodnika vrtićke skupine.
Odnos prema privatnim i javnim, otvorenim i zatvorenim prostorima omogućuje različite režime korištenja.
Upotreba materijala i dizajn građevine zadovoljavajući je i nudi poželjne ambijente.
-
Rad pohvalno analizira širu urbanističku situaciju promišljajući o stvaranju zelene infrastrukture u širem kontekstu urbanizacije ovog dijela grada, te tako postavlja koncept „Vrtića u vrtu“.
Korpus građevine razvija se na parceli u smjeru sjever - jug dijeleći je na tri dijela, igralište-park, građevinu i vrtove na istoku. Ona teče od ulaznog vjetrobrana na sjeveru do juga te se na njega vežu zajednički sadržaji. Time je postignuta pregledna vizura i čitljivost prostora.
Kolni, pješački i promet u mirovanju primjereno su distancirani i organizirani na sjeveroistoku i ostvaren je bogati ulazni trg.
Oblikovanje i uporaba materijala primjereni su konceptu koji kompaktnom i racionalnom formom želi ostvariti maksimalnu količinu vanjske zelene površine.
-
Autor želi stvoriti novi urbani karakter smještajući dvoetažni volumen na građevnu liniju.
Kompaktna forma jasne i sistematične organizacije prostora katnosti P+1 gdje su jasličke skupine smještene u prizemlju a vrtićke na katu, ostavlja veliku slobodnu zelenu površinu na parceli. Rotacijom na sjeveroistoku, a prema obliku parcele, dobiva se centralni ulazni prostor nepravilne geometrije gdje se organizira i centralna vertikalna komunikacija. Na njega se sa svake strane veže po jedan konstruktivni raster zajedničkih prostora (PVN i blagovanje), čime se postižu duboke vizure od ulaza na sjeveru prema južnom dijelu parcele.
Funkcije se nižu u dvotraktu linearno, na sjeveru gospodarstvo i osoblje, a na jugu i jugoistoku skupine. Uvlačenjem kata ostvarene su vanjske terase vrtićkih skupina s kojih je omogućen direktan izlaz na dječje igralište vanjskim stubama. Blagovaonica je smještena uz glavno stubište u prizemlju.
Jasno je odijeljen pješački, kolni i promet u mirovanju, te je ostvaren kvalitetan ulazni trg na lomu volumena.
Oblikovanje i uporaba materijala primjereni su namjeni i širem prostornom kontekstu.
-
Rotacijama i otklonima volumena, autor naglašava neprisutnost urbanog konteksta.
Uspješno razrađena koncepcija s četiri jasno diferencirana volumena prema namjenama s otklonima iz ortogonalnog grida, stvara središnji prostor s ulazom koji omogućava preglednost organizacije vrtića i kružnu vezu prema svim sadržajima vrtića. Volumen vrtićke skupine na katu stvara ulazni trijem na koji se nadovezuje pješački ulazni trg.
Promet u mirovanju i kolni promet primjereno je diferenciran od pješačkog.
Tri prizemna volumena, uprava, gospodarstvo i jaslička skupina ostvaruju tri manja intimna atrija. Kuhinja i gospodarski blok na sjeveroistoku su u dobrom odnosu prema blagovaonici do koje se iz vrtićke skupine dolazi vertikalnom vezom. Oblikovanjem s izmicanjem iz ortogonalnog grida dobivaju se kvalitetni i pregledni ambijenti.
Predložena je sofisticirana uporaba materijala i dizajn primjeren namjeni.
Društvo
