Opis

SITUACIJA
Traženje lokacije na južnoj obali Save sigurno je ispravan put za izgradnju budućeg gradskog stadiona. U korjenu briljantna urbanistička osnova Zagreba s osovinom i dvije dijagonale zaustavljene lukom rijeke Save tema je koju se mora sagledati i prihvatiti. Iz nje izlazi i koncept pristupa rijeci o kojem se više ne mora polemizirati (bez obzira na neke idealizacije izgradnje s otocima čija je realnost sigurno upitna): sa sjeverne strane do rijeke dolazi izgradnja grada s objektima, kejevima i gradskim životom, a s južne se strane pojavljuje centralni gradski park – uz samu rijeku nastaje u žarištu grada Maksimir našeg vremena. Tako dobiven južni zeleni luk upravo traži sadržaje koji će ga upotpuniti i oživiti, a to su primarno rekreacija i šport. Prema tome, put za definitivnu lokaciju je ispravan
Ako se stadion gradi u zelenom pojasu onda on mora i reagirati na dani ambijent. Blokovski stadion u gradskom tkivu jedna je tema, a pejsažni stadion druga. Prvi je refleksija rimskog amfiteatra, a drugi grčkog teatra. Oni u isto vrijeme govore i o odnosu prema športu: koliko je šport fizička izgradnja ličnosti, a koliko su to gladijatorske borbe. Iskreno rekavši danas je šport i jedno i drugo, iako težimo onom prvom. Prema tome stadion u južnom perivojskom potezu neizbježno je pejsažni, i nastavak gradnje na način Velesajma bila bi kardinalna pogreška koja se na danoj lokaciji ne bi smjela dogoditi.
Suvremeni stadioni športske su katedrale našeg vremena. One se ne mogu graditi adaptacijom i interpolacijom. Stadion mora biti jedan od repera gradskog tkiva identičan žarišnim potezima koje možemo pratiti u povijesnom Rimu. On se ne smije uguravati u upitnu postojeću strukturu već neizbježno traži svoj prostor i svoje zračenje. Suvremena katedrala mora biti urbano akcentuirana.
Južna obala Save ima jednu vrijednost koja u određenom smislu postaje simbolika grada: jedinstveni pogled na cjelokupno sjeverno gradsko tkivo s brežuljcima i Sljemenom u pozadini. Graditi na tom mjestu, a ne razmišljati o toj vizuri, bilo bi neoprostivo.
Tako nastaje koncept zagrebačkog stadiona: potpuno uklopljen u pejsažne nasipe iz kojih izlazi apstraktna forma natkrivene stadionske školjke. Tema, koja se ne može negirati i koja mora nositi arhitektonski pristup. Zatvoren sa svih strana blagim zelenim padinama i otvoren samo na mjestima ulaza u svoju substrukciju stvara suvremeni živi tumulus športa, a njegova sjeverna strana pretvara se u široki vidikovac otvarajući već naglašeni jedinstveni velebni pogled na Zagreb. Upravo zbog tog pogleda sjeverni dio parcele na čijem su rubu smješteni samo autobusi, mora se oblikovati u perivoj s jezerom koje će u isto vrijeme služiti kao rezervar za potrebe stadiona. U grafičkim prikazima on je samo načelno postavljen, jer će neizbježno ovisiti o cjelini parkovnog zahvata.
Rušenje zapadnog dijela Velesajma rezultat je traženja lokacije bez saznanja o koncepciji budućeg stadiona. No ako se on koncipira na gore navedenim postavkama postaje stadion koji ne narušava, već upravo obrnuto, obogaćuje centralni gradski perivoj, pa se njegova lokacije može maksimalno približiti savskim nasipima. Iako i u zadanoj lokaciji on u potpunosti odgovara postavljenim propozicijama, može se razmišljati o lokaciji koja je već danas slobodna i sposobna za izgradnju, a to je lokacija između Bundeka i istočnog gradskog mosta na kojoj stadion upravo idealno može dobiti svoje vizure i svoje vrijednosti. Vizuelno prisutan sa savskog mosta i sjeverne obale rijeke, on u isto vrijeme maksimalno otvara poglede prema gradu i sljemenskim brežuljcima. Pejsažno koncipiran logično ulazi u gradski park i postaje njegov reper, točka njegovih vrijednosti i značaja – jasno uz manje korekcije koja traži prilagođavanje novoj situaciji.

FUNKCIJA
Osnovna stadionska šema već je provjerena i potvrđena u svojoj funkciji. Stadion od preko pedeset tisuća gledatelja pruža obilje prostora unutar kojih se mogu riješiti postavljeni zahtjevi te se bez obzira na definitivni program može reći da će se on moći u potpunosti realizirati. U danoj lokaciji posebnu problematiku pretstavljaju prostori parkirališta i traženi veliki trgovački centar koji mogu narušiti njegov pejsažni karakter. No u danom prijedlogu oni vizuelno ne postoje već su "pospremljeni pod zemlju", zatvoreni iza zemljanih nasipa, a opet otvoreni u svojim pristupnim zonama. U danom crtežu prikazana je dimenzija trgovačkog centra s 60.000 m2, a isto toliki je i parkirni prostor ispod njega, no ta se dimenzija može povećavati ili smanjivati ovisno o zahtjevima i potencijalu invenstitora. Prema tome u suteren projektiranih prostora mogu stati svi automobili kako za stadion tako i za trgovački centar. U koliko se pak gradi novi Velesajam, pristupni prostori u trgovački centar direktno će biti povezani s njegovim tkivom i mogu se koristiti i iz samih velesajamskih prostora.
Raspisivać je dao podatke o potrebnim mjestima koja se dodaju osnovnoj cifri od pedeset tisuća gledatelja. FIFA u svim svojim tekstovima to povećanje ocjenjuje s 10%. U priloženoj nacrtnoj dokumentaciji broj gledatelja iznosi 53.500, čime se zadovoljavaju traženi kriteriji, tim više što se ti zahtjevi FIFE stalno mijenjaju. Treba uzeti u obzir da jedan red gledatelja na vanjskom obodu stadiona ima približno 1.300 mjesta pa se svaka tražena korekcija može u dalnjoj razradi bez problema ostvariti.
Rasponi koji u tom smislu stoje u raspisu u skladu su s već navedenim varijacijama FIFE. Zato oni nisu crtežom precizirani, no određena je njihova lokacija koja omogućuje sve te varijacije u brojčanim odnosima ovisno o vrsti takmičenja koje se očekuje (za svako se takmičenje posebno prema zahtjevima ti prostori prerađuju – cifre su bile druge za Europsko prvenstvo 2008. i 2012.), a njihove veze su jasno sagledive, pa počasna loža ima direktan pristup iz svojih salona, mediji iz medija centra i svojih salona, a VIP partneri ponovno iz svojih salona. U skladu sa zahtjevom previđen je i manji hotel (raspisom nije predviđena karantena igrača!?) uz koji su smještene njegove lože kao izolirani prostori u skladu sa svjetskim trendovima.
Stadion ima tri kontrolna prstena za ulaz gledatelja: primarna kontrola na obodnom rubu parcele, prvi prsten na donjem rubu nasipa, drugi prsten na vanjskom rubu obodne šetnice, a treća posljednja kontrola je na ulazu u mostove. Blagajne se nalaze na pristupnim plohama prije prvog kontrolnog prstena.
Svu ulazi su diferencirani: športaši imaju svoj ulaz zajedno sa sucima i delegatima, počasna loža ulazi na glavni pristup, mediji ulaze preko prostora za akreditaciju u skladu s zahtjevima FIFE, partneri preko svojih salona, a radno osoblje preko drugog ulaza u substrukciju objekta. Isto su tako jasno diferencirani ulazi gledatelja te se vrlo lako mogu odvojiti ulazi navijača gostiju od ulaza navijača domaće momčadi prema konkretnim potrebama.
Mjesta za hendikepirane osigurana su ispod sjevernog i južnog ceremonijalnog prostora s direktnim pristupom iz obodne šetnice. Ulazni mostovi omogućavaju također da se manji broj hendikepiranih koji dolaze u društvu smjesti na njihovom unutrašnjem dijelu. Mostovi su bočno povezani s terasama preko kojih se pristupa u sanitarne blokove za muškarce i žene. Na samim terasama osiguran je ugostiteljski servis za gledatelje kao i prostori za prvu pomoć.
Pristup športaša i funkcionera odvija se direktnim ulazom vozila u unutrašnju strukturu stadiona te se športaši iskrcavaju pred samim svlačionicama. Tražene dvije svlačionice prate potrebni sadržaji pri čemu je potrebno naglasiti da FIFA u dosadašnjim zahtjevima nije tražila wellness koji je vrlo osjetljiva tema (igrači za vrijeme poluvremena mogu biti u malim bazenima u svlačionicama samo par minuta, ako su duže gube kondiciju!). Zato je njegov sadržaj pitanje posebne studije.
Cijeli je stadion saglediv iz kontrolno informativnog centra koji je obješen za krovnu konstrukciju objekta. Upravljanje audio i video sustavima kao i policijska i protupožarna kontrola vrši se uz direktnu vizuelizaciju. U KIC-u se također nalaze glavne kamere za praćenje utakmica. Bočne kamere imaju traženi kut od maksimalno 20 stupnjeva prema igralištu dok je srednja kamera nešto viša. Postavljeni kutevi refleksija su atletskih takmičenja kod koji je potrebno precizno odrediti prolaz trkača kroz cilj, dok su za nogometna takmičenja bolji viši kutevi kod kojih se preciznije može pratiti kretanje igrača. Autor smatra da je predloženi kut od 23 stupnja idealan, no ako se inzistira, srednja kamera može biti i iza zadnjeg reda gledališta.
Širina mostova od šest metara osigurava pražnjenje svih dijelova gledališta daleko u traženim normativima. Na najvećem dijelu tribine vrijeme pražnjenja iznosi po Van Esternu 4,8 minuta dok je na drugim izlazima manje.

KONSTRUKTIVNI SISTEM
Prostorni sistem povezuje sve elemente nosive konstrukcije. Osnovni betonski prednapregnuti nosači visine cca 2,5 metara šuplji su po cijeloj dužini i kroz njih prolaze sve instalacije (naizmjenice voda i struja). Na gornjem rubu konzole postavlja se kružna zatega uhvaćena betonskim kružnim profilom u obliku slova Y. Na jediničnim točkama konzole betonskih nosača leži prostorna čelična rešetkasta konstrukcija tipa "Mero". Kako je zbog arhitektonskih razloga luk kalote vrlo plitak dodana je vanjska viseća konstrukcija čeličnih nosača sa sajlama. Time je dobiven cjeloviti prostorni sistem u kojem kružna zatega preuzima horizontalne sile pa betonski nosači moraju preuzeti samo njihovu vertikalnu komponentu. Prostorni "Mero" sistem u formi isječka kalote povezan je u cjelinu noseći u svim smjerovima, no ostavlja sredinu otvorenu ali statički tako dimenzioniranu da u budućnosti može prihvatiti potpuno natkrivanje stadiona. Zbog boljeg ventiliranja unutrašnjeg prostora kalota je sastavljena od višeg i nižeg dijela omogućavajući na spoju disanje unutrašnjeg prostora. Pokrov stadiona je termoreflektirajućim leksan pločama. Rubni dio krova kao i obodno oblikovanje prstena oko zatege predviđa se pročama titana, a sama zatega oblači se u nehrđajući čelik visokog sjaja. Predviđa se montažna izvedba cjelokupne konstrukcije već provjerena na realiziranim objektima.
Vanjski vertikalni nosači oblikovani su u vidu koplja s vanjske strane presvučenog pločama od nehrđajućeg sjajnog čelika. Između dva nosača moguće je izvesti prozirno dizalo koje vodi do platforme za snimanje totala stadiona, a koja u isto vrijeme postaje centralno rasvjetno tijelo za pristupne prostore. Takva izvedba mogla bi imati trajnu komercijalnu svrhu, jer će svaki posjetitelj željeti doživjeti jedinstvenu atrakciju koju pruža odlazak i vizura s platforme stadiona (u dokumentaciji se nažalost kod prikaza u 3D izgubila glavna spojna i sekundarne horizontalne prečke između stupova).

Tip projekta	Sport
Status projekta	Natječaj
Godina projektiranja	2008
Lokacija	Zagreb Kajzerica
Broj mjesta	50000

Nagrade preko natječaja
jedna od dvije jednakovrijedne III nagrade (Idejno urbanističko- arhitektonskog rješenje Gradskog stadiona, na Kajzerici u Zagrebu) 30.04.2008