Prostor središta Trešnjevke

Rezultati



  • Autor prvonagrađenog rada prepoznaje potencijal gradske četvrti Trešnjevka kao novog gradskog centra. Obzirom na zatečeno stanje u prostoru te recentnu okolnu stambenu izgradnju koja je nedvojbeno stavila privatni interes ispred javnog, autor shvaća ozbiljnost i težinu zadatka koji je pred njim. Integralnim sagledavanjem, iz svakog segmenta prostora unutar obuhvata autor pokušava izvući maksimum, s ciljem dizanja kvalitete života stanovnika, kao što i sam navodi: „Životni prostor nije samo stan. On je i ulica i kvart.“
    Urbanističko rješenje temelji se na urbanoj preobrazbi ne samo prostora tržnice, već i cijelog obuhvata zahvata te za njega daje promišljeno i cjelovito rješenje. Posebice se to odnosi na substandardnu izgradnju u Dobojskoj ulice, kao i nedefinirane prostore uz Ozaljsku ulicu (primjerice, nepostojanje trga ispred crkve sv. Josipa). 
     
    Kad promišlja zelenilo promišlja ga u širem obuhvatu gradske četvrti kao i obodnih ulica te daje prijedlog uklapanja u šire područje obuhvata, na isti način promišlja i prometno rješenje te planira prometne tokove.
    Ovaj rad kroz denivelaciju pješačke komunikacije objedinjava, jakim prometom odsječene, javne površine sjeverno i južno od Ozaljske i Vukovarske ulice, stvarajući na taj način kontinuitet javnog prostora različitih karaktera. Denivelacija pješaka posljedično stvara dinamične javne prostore koje autor kvalitetno programira, imajući na umu korisnike svih životnih dobi.
     
    Prostor tržnice slijedi koncept i dinamiku javnih prostora te omogućava dobro povezivanje prostora tržnice s pješačkim tokovima iz svih smjerova i razina. Sama tržnica je zamišljena više na tragu komunalne opreme kvarta / servisa a manje na tragu impozantnog objekta. Kroz svoje arhitektonske elemente pokušava kroz inženjerski pristup riješiti uvjete mikroklime i održivosti, na čemu će trebati i dalje raditi kroz razradu rješenja.
     
    Prostor parka koji se nadovezuje na prostor otvorene tržnice nudi sadržaje za sve generacije kao i prostor urbanih vrtova. Kako bi se dodatno pojačala veza tržnice i parka u razradi bi se trebala razmotriti mogućnost ukidanja prometnice južno od tržnice.
    Ovo autorsko rješenje kroz integriranost svih aspekata urbanizma i arhitekture nudi prostor koji bi mogao biti novi početak za Trešnjevku. Prostor po mjeri čovjeka.
     
    PREPORUKE
     
    PROMET
    - preispitati temu ‘kružnog toka’ oko parka Z. Milčeca jer predloženo rješenje ne osigurava potrebnu propusnu moć na zapadnom i južnom dijelu prstena, a sjeverozapadni dio se mora semaforizirati zbog višestrukih kolizija motornog i tramvajskog prometa.
    - razmotriti mogućnost zadržavanja benzinske stanice
    - preispitati kolni ulaz u stambeni kompleks Dobojska
    - provjeriti nužnost kružnog toka Dobojska te mogućnost izvedbe drugih tipova raskrižja (klasično, uzdignuta ploha i dr.)
     
    URBANIZAM / FAZNOST / STAMBENI KOMPLEKS DOBOJSKA
    - preporučiti faznost realizacije stambenog kompleksa
    - preispitati zadržavanja nekoliko recentnih građevina u Dobojskoj ulice
     
    PARK Z. MILČECA
    - s obzirom na planirani proboj prema parku, razmotriti mogućnost dizanja nivelete Vukovarske ulice u cilju   manjeg upuštanja što bi pridonijelo kreiranju još kvalitetnije veze
    - minimalizirati rušenja postojećih stabala u parku
     
    PARK
    - preporučiti faznost realizacije južnog parka, u skladu s imovinsko-pravnim odnosima
     
    TRG
    - dječje igralište planirati u 1. fazi realizacije, s obzirom da zamršeni imovinsko-pravni odnosi zemljišta Parka ne dozvoljavaju realizaciju istog u 1. fazi – preispitati mogućnost smještaja dječjeg igrališta u zelenom dijelu planiranog trga
    - pažljivo razraditi topografiju trga
    - preispitati lokacije prskalica u odnosu na denivelacije trga i blizinu prometa
    - da li je ponavljanje istog elementa (stup) nužno za provođenje koncepta i kvalitetu prostora?
     
    TRŽNICA
    - odnos trg-tržnica – potencirati vezu u smjeru istok-zapad
    - razmotriti izmještanje ulazne rampe (možda u koridor ulice?)
    - racionalizirati broj parkirališnih mjesta i podzemnu izgradnju
    - kvalitetnije riješiti dostavu u podzemnoj etaži (predvidjeti šire manipulativne površine i mjesta za veća dostavna vozila)
    - razmotriti rješenje skladišnih prostora u svrhu ukidanja horizontalne i vertikalne dislokacije od dostave
    - parkiralište za bicikle izmjestiti na parter
    - razmotriti izmještanje polivalentne dvorane; omogućiti njezino korištenje izvan radnog vremena tržnice
    - omogućiti proširenje tržničkog prostora na ulazni prostor (ulaznu rampu) – uvođenjem kaskada?
    - optimizirati tehnička rješenja s obzirom na održivost
    - teze iz tekstualnog obrazloženja razviti kroz projekt
     

  • Autor prostor središta Trešnjevke definira kao žarište umreženih javnih površina, kretanja i aktivnosti. Tako provlači parternu podlogu kroz cijelu zonu obuhvata sve do njenih rubova sa žarištem u zoni trga tvoreći crvenu trešnjevačku zonu. Autor vrlo uspješno uočava i rješava neuralgične prometne točke uvodeći elemente usporavanja prometa u stambenim ulicama ili kada formira zelenu barijeru uz Vukovarsku. Kolni ulaz u javnu garažu i servisna zona tržnice su dobro i kvalitetno riješeni, oslobađajući prostor pješačkom toku prema južnom parku. Tržnica je veliki četverostrešni krov koji lebdi iznad crvene parterne podloge stvarajući gradski trijem. Uvođenjem tri atrija, krov postaje primjeren okolnom mjerilu. Organizacija otvorenog dijela tržnice osigurava protočnost korisnika u smjerovima trga ili parka. Zatvoreni prostori tržnice na 1. katu (lokali, trgovine, restorani) pak čine vrlo gustu strukturu smanjenog manipulativnog prostora i suženih prolaza za komunikaciju korisnika. Trešnjevački trg postaje sustav gradskih soba koje na fleksibilan način primaju planirane ili nepredviđene urbane zahtjeve. Trg kao pozornica kvalitetno komunicira s gradskim trijemom, a povezivanjem sa zelenilom sjevernog i južnog dijela obuhvata osigurava se ugodan boravak. Parter trga se opteretio uvođenjem podrastera zelenila koji dovodi do nefunkcionalnih "zelenih" točaka. Blok Dobojska uvažava lokalnu geometriju suvremeno ju oblikujući i omogućuje faznu izgradnju. Ovaj rad odlikuje precizno rješavanje konkretnih, pješačkih ili kolnih, prometnih situacija na promišljen i učinkovit način.


  • Autor svojim radom planira budući prostor središta Trešnjevke kao niz povezanih javnih gradskih prostora koji trenutno nedostaju četvrti, svjestan činjenice da trg ne postoji, on ga artikulira visokim obodnim zelenilom te orijentira prema tržnici, što je i najveći doprinos ovog rada. Javni prostor trga dodatno naglašava njegovim provlačenjem kroz zgradu tržnice te se na njega nadalje nadovezuju "prolazi" prema Dobojskoj, u kojoj zadržava postojeću noviju izgradnju, ali ujedno i pozicionira novu izgradnju u smjeru istok zapad. Kako navodi i sam autor: "Linearna zgrada tržnice u urbanističkom smislu djeluje kao ekstenzija prostora trga i parka. Velika krovna paluba javni je smireni prostor urbanih vrtova, terasa, sunčališta i igrališta koji natkriva unutarnji bogat život tržnice i trga." Naglašeni pješački tokovi u smjeru istok-zapad, nekako izostaju u smjeru sjever-jug. Veza pješačke ulice uz zapadno pročelje tržnice se prema jugu prekida dostavom, dok se uz istočno pročelje prekida ulazom u garažu, pješački mostovi prema parku Z. Milčeca upitni su zbog visine tramvajske pruge, ali ni ne korespondiraju s rekonstruiranom Trakošćanskom. Uz vrlo kvalitetno riješenu i lako dostupnu tržnicu na otvorenom vertikalne komunikacije prema 1. katu tržnicu nisu zadovoljile visoko postavljene standarde prožimanja javnog prostora i tržnice. Glavna vertikalna pješačka komunikacija eskalatorima locirana je na samom uglu zgrade što je upitno u odnosu prema prostoru tržnice na otvorenom. Garaža je kvalitetno razdvojila prometne tokove opskrbe i korisnika te je zadovoljila kapacitetom, ali je dimenzijama i površinom prostor dostave potkapacitiran, dok je upitno i zadovoljavanje vertikalne dostave brojem i dimenzijom dizala. Park u južnom dijelu se samo nastavlja na tržnicu, ali ne i nadovezuje te nije, kako je već navedeno, naglašeno povezivanje pješačkih tokova.


  • Autor prepoznaje i nadovezuju se na kritičan nedostatak javnih i parkovnih površina, koje bi podigle kvalitetu života žitelja Trešnjevke. Uz novoplaniranu zgradu tržnice predlažue formiranje cjelovitog i samodostatnog javnog prostora - kružnog trga. Trg nastaje pripajanjem Parka Zvonimira Milčeca prostoru današnjeg Trešnjevačkog trga, te na taj način ostvaruje značajnu površinu. Zelene površine parka koje postepeno prelaze u popločane površine trga objedinjene su prstenastim trijemom koji definira rub trga, identitet te omogućuje autonomiju korištenja. Trijem povezuje rubne točke trga, nudi pješacima natkrivenu vezu između tramvajskih stajališta i dodatne sadržaje koji istovremeno mogu animirati trg u različitim scenarijima korištenja. Snaga novonastalog trga nadrasta mjerilo malog trga uz tržnicu, pa čak i Trešnjevke te nudi potencijal da postane novo žarište grada. 
     
    Nažalost, realizacija prstenastog trijema je sporna zbog više elemenata kao što su ukidanje vitalnog prometnog koridora Vukovarske ulice, planirana izgradnja u zaštićenoj zelenoj zoni parka, te zahtjev visine 8m iznad tramvajskog koridora... Korekcija ili ukidanje prstenastog trijema koji formira kružni trg značajno bi  oskvrnulo kvalitetu ovog autorskog rješenja. 
     
    Tržnica, kao jedan od sadržaja koje povezuje trijem, ostaje u drugom planu u odnosu na jaku formu, ali i uloge kojima je definiran trg. Prostor same tržnice korektno je dispozicijski riješen, nešto prevelik zbog značajne površine komunikacija (komunikacije prvog kata i prohodnog krova). U nastavku tržnice se nalazi zelena površina koja je zamišljena kroz suživot prostora javnog parka i urbanih vrtova. Urbanističko sagledavanja zona uz Ozaljsku i Dobojsku ulicu nije na razini ostalih dijelova rješenja. 
     

  • Autor teži definirati i artikulirati heterogeni prostor središta Trešnjevke kroz fleksibilnu urbanističku geometriju kojom se u rasteru organiziraju javni prostori Trešnjevačkog trga, javnog parka, bloka uz Dobojsku ulicu te same zgrade tržnice.
     
    Tržnica svojim oblikovanjem arhetipa kuće fleksibilno objedinjava zadane sadržaje kroz tri porozne nadzemne etaže te 2 etaže podzemnih garaža. Manji dio ugostiteljskog sadržaja i spremište bicikala u etaži -1 na sjevernom pročelju upitno zahtjeva upuštanje trga.
     
    Jasan koncept korektno rješava zadani problem uzimajući u obzir urbanističke datosti prostora, međutim uz povećanje zadanih kvadratura natkrivenih prostora i komunikacija te upitnu ekonomsku održivost treće etaže Tržnice s predviđenim programima. 
     
    Rješenje prostora opskrbe u podzemnoj etaži je deficitarno, a pozicioniranje pristupne rampe kojom se prekida spoj Zvorničke i Srebreničke ulice upitno.
     


 





Program je realiziran uz potporu 
 Grada Zagreba


Potpora:


Partneri:

 


Medijski partneri:

 

 


Donatori:



 



 

 


 



Program je realiziran uz potporu 
 Grada Zagreba


Potpora:



Partneri:



Medijski partneri:



Donatori:


  •  

 

Društvo arhitekata Zagreba
Trg bana Josipa Jelacica 3/1
t +385 1 4816151
daz@d-a-z.hr

DAZ bilten:

Prijavite se
Copyright ©2024 DAZ.