U razdoblju od 7. do 9. lipnja 2018. Društvo arhitekata Zagreba organiziralo je trodijelnu Konferenciju pod naslovom Konfrontacije Privatno - Javno - Fenomen Radničke ceste, koja je objedinila programe DAZ-a, urbanizam.zg i Dane zagrebačke arhitekture.
Prvi dan konferencije, 7. lipnja 2018., bio je posvećen temi javnog prostora, transformacijama grada te edukaciji o javnom prostoru, u slopu kojeg je održan ciklus predavanja u Društvu arhitekata Zagreba.
Nakon uvodnog pozdrava i predavanja predsjednika Društva arhitekata Zagreba Tihomila Matkovića, zatim glavnog konzervatora u Ministarstvu kulture Tomislava Petrineca, Sanja Jerković iz Gradskog ureda za strategijsko planiranje i razvoj grada održala je predavanje pod nazivom 'Privremeno uređenje obala rijeke Save – prvo iskustvo realizacije Europana u Hrvatskoj', nakon čega je Kristina Perkov s Katedre za urbanizam na Arhitektonskom Fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, predstavila studentske radionice i publikaciju 'Radnička u (ne)nastajanju'. Navedeno predavanje upotpunila je i popratna izložba studentskih radova pod vodstvom Sanje Gašparović, koji su se mogli pogledati za vrijeme trajanja konferencije.
Kao produkt suradnje s profesorom Tihomirom Jukićem, Kristina Perkov je održala i predavanje pod nazivom 'Interdisciplinarni pristup planiranju javnog prostora – edukacijski modeli', u kojem je poseban fokus stavljen na pitanje adaptacije perifernih, neplanskih dijelova grada nastalih širenjem gradova, u njegovu prvotnu plansku strukturu, za što se kao osnovno rješenje predlaže preispitivanje zasebnih potreba stanovništva s obzirom na lokaciju, a zatim i suradnja stručnjaka iz šireg spektra djelatnosti (arhitekti, urbanisti, povjesničari umjetnosti, ekonomisti, dizajneri, turistički djelatnici i stručnjaci za marketing, sociolozi, geografi, filozofi...). Prvi korak primjeni navedenog pristupa je edukacija mladih stručnjaka, koja se na Arhitektonskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu već nekoliko godina odvija u sklopu obavezne urbanističke radionice 'Preobrazba grada' na diplomskom studiju, kao i u vidu interdisciplinarnih ljetnih škola (workshop Zadar 2020).
Predavanje Alana Kostrenčića 'Transformacije grada i koncepcije unaprijeđenja javnih prostora' bilo je usmjereno na pitanje metoda koje bi mogle adekvatno odgovoriti na radikalno promijenjene društvene, ekonomske, kulturološke i tehnološke okolnosti, te zadovoljiti novonastale potrebe i pojedinca i društva, a da se pritom ne izgubi lokalna autentičnost prostora i kulturni kontinuitet. Ključno pitanje u tom procesu transformacije je koji su to novi modeli koji bi mogli biti dovoljno efikasni, ili adekvatni, za specifični slučaj preobrazbe grada, te kojim bi kriterijima oni trebali biti vođeni. Nakon definicije različitih društvenih skupina i uvažavanja njihovih potreba i načina komuniciranja s javnim prostorom na primjeru grada Zagreba, Alan Kostrenčić je predstavito neke od aktualnih modela te skrenuo pozornost na nove kriterije o kojima bi trebalo voditi računa u urbanističkom projektiraju javnih prostora, a to su potrebe pojedinca i društva.
Nakon predavanja Alena Kostrenčića, Maja Kireta i Emilija Vlahek predstavile su projekt Društva arhitekata Varaždina 'Čiji je ovo grad?', koji se provodi se u suradnji s Društvom arhitekata, građevinara i geodeta Karlovac, Društvom arhitekata Šibenik, Društvom arhitekata Zadar i Društvom arhitekata Istre. Svrha projekta je osnivanje suradničke i zagovaračke platforme za suvremeno planiranje javnih prostora na participativan i integralan način. Projekt se provodi tijekom cijele 2018. godine. Kroz tri dvodnevna susreta, projektni partneri će u suradnji s predstavnicima lokalne uprave i civilnih udruga, razmjenjivati i stjecati nova znanja i iskustva o suvremenom planiranju javnih prostora. Na kraju projekta, koji je do sada održan u Karlovcu, nakon kojega se planira u Zadru, sva razmijenjena znanja i iskustva bit će sistematizirana i objedinjena te u obliku preporuka objavljena u priručniku za suvremeno planiranje javnih prostora u lokalnom, hrvatskom kontekstu.
Posljednja etapa predavanja bila je posvećena velikim gradskim projektima, u sklopu čega je Ivana Ivanković održala predavanje 'Zagreb na Savi', koje se bavilo pitanjima najpogodnijeg iskorištavanja prirodnih resursa grada Zagreba. Konferencija je zaključena kratkim izlaganjima Irene Đokić iz Mreže Znanja, Ivane Katurić iz Urbanexa, te Filipom Dumbovićem iz Colliersa koja su objedinjena pod zajedničkim naslovom 'Prezentacija primjera i metodologija u domeni stručnjaka za ekonomsko - financijske analize/studije'.
Drugi dan konferencije 8. lipnja 2018., bio je posvećen predstavljanju projekata, što se također održalo u prostoru Društva arhitekata Zagreba, kao uvertira za posljednji dan konferencije. Nakon uvodnog pozdrava predsjednika Društva arhitekata Zagreba Tihomila Matkovića arhitektica Vesna Kresnik Vojnović predstavila je vlastiti projekt - zgradu Grand Centra, nakon čega je uslijedila prezentacija Damira Mioča u kojoj je predstavio koautorski projekt sa Zvonimirom Prlićem pod nazivom 'Radnička: Susjedstva' vezano uz stambenu zgradu Safir-Telur u Supilovoj 7. Koautor projekta Ljubomira Cote, Hrvoje Vrsalović predstavio je aktualni projekt: Nadogradnja Zgrade Euroherc osiguranja d.d., nakon čega je uslijedila prezentacija Svebora Andrijevića i Senke Dombi o aktualnom projektu poslovne zgrade s hotelom u Radničkoj cesti 37. Predavanja su zaključena s prezentacijom o 'Trnjanskom bloku' u Strojarskoj ulici Davora Matekovića.
Posljednji dan konferencije, 9. lipnja 2018., bio je rezerviran za obilazak prethodno prezeniranih projekata popraćenih kratkim predavanjima. Obilazak su u ime Društva predvodili i predstavljali predsjednik Društva arhitekata Zagreba Tihomil Matković, te djelatnice Davorka Vučić Šneperger i Mia Citkušić a svaki je objekt predstavljao i njegov autor. Na terenskoj nastavi obišli su se objekti prezentirani na drugom danu Konferencije, zajedno sa Gradskom plinarom o kojoj je uvodno predavanje održao Boris Vidaković. Od većine objekata svi sudionici dobili su priliku vidjeti i izgled njihova interijera.
Fotografije: Mia Cvitkušić