Edicija Sveučilište i grad serija je knjiga koja se bavi prostornim razvojem Sveučilišta u Zagrebu u gradovima u kojima ono djeluje. Svaka publikacija donosi pregled povijesnog razvoja sveučilišnog sadržaja na određenoj lokaciji, trenutno stanje korištenja lokacije i prijedloge budućeg razvoja. Do sad su u ediciji izašle slijedeće knjige: Francuski paviljon – prvih 70 godina, Izložbeni paviljon u Botaničkom vrtu, SC prostorna studija i Zgrada Sveučilišta u Zagrebu – postojanost i mijene. Trenutno je u pripremi pet novih knjiga. Ediciju Sveučilište i grad predstavit će dr.sc. Bojan Baletić, dr.sc. Snješka Knežević, Mladen Perušić dipl.ing.arh.

Sveučilište u Zagrebu od svog osnutka aktivno sudjeluje u urbanističkom i arhitektonskom formiranju grada. Taj utjecaj posebno je vidljiv nakon preseljenja u današnju zgradu Rektorata 1882. godine i izgradnje niza fakulteta na zapadnom dijelu Zelene potkove i kontaktnim prostorima. Na poticaj rektora prof. dr. sc. Alekse Bjeliša i prorektora za razvoj i prostorno planiranje prof. dr. sc. Bojana Baletića, posljednjih godina pristupilo se izradi studija, projekata i radova na obnovi pojedinih sveučilišnih kompleksa i zgrada koji se prikazuju u Ediciji Sveučilište i grad. Serija knjiga bavi se i prostornim razvojem Sveučilišta u Zagrebu i u gradovima u kojima ono djeluje. Svaka publikacija donosi pregled povijesnog razvoja sveučilišnog sadržaja na određenoj lokaciji, trenutno stanje korištenja lokacije i prijedloge budućeg razvoja. Od 2007. godine objavljene su četiri, a u pripremi je pet slijedećih knjiga. Urednik Edicije Sveučilište i grad je prof. dr. sc. Bojan Baletić.  

Francuski paviljon – prvih 70 godina

Francuski paviljon – prvih 70 godina prva je knjiga edicije izdana 2007. godine, sedamdeset godina nakon otvorenja novoizgrađenog izložbenog paviljona Republike Francuske u sklopu sajamske priredbe Zagrebački Zbor koja se tada po prvi put održala na novoj lokaciji u Savskoj ulici. Ova knjiga nastala je kao izvod iz stručne studije o smjernicama za obnovu Francuskog paviljona koju je pripremala interdisciplinarna i internacionalna grupa stručnjaka. U knjizi se nalaze opisi nastajanja i korištenja Zagrebačkog Zbora i paviljona, pregled prikupljene dokumentacije za Francuski paviljon i projekata koji su tijekom godina zapuštenosti paviljona pokušavali osmisliti njegovu obnovu i korištenje te analizu postojećeg stanja paviljona što je sve korišteno pri izradi sveobuhvatnog projekta rekonstrukcije. Urednik knjige je prof. dr. sc. Bojan Baletić.    

Izložbeni paviljon u Botaničkom vrtu  

Izložbeni paviljon u Botaničkom vrtu druga je knjiga iz edicije Sveučilište i grad.  Izdana je 2007. godine, a govori o obnovi Paviljona, poklonu Vlade Trojedne kraljevine 1891. Botaničkom vrtu Sveučilišta. Knjiga sadrži pregled nastanka i izgradnje vrta, građevnu povijest Paviljona, način i tijek konzervatorske obnove prema izvornom stanju. Zadržana je i uvjetovana prvotna namjena. Zimi služi kao oranžerija za pohranu osjetljivog bilja, a kad je vrt otvoren kao višenamjenski prostor za izložbe, radionice i predavanja iz botanike. Paviljon je najstarija sačuvana građevina velesajamske arhitekture u Zagrebu. Urednik knjige je Mladen Perušić, dipl. ing. arh.    

Prostorna studija Studentskog centra Sveučilišta u Zagrebu  

Prostorna studija Studentskog centra Sveučilišta u Zagrebu treća je knjiga iz edicije Sveučilište i grad. Izdana je 2007. godine u povodu obilježavanja pedeset godina osnivanja Studentskog centra. Od svoga osnivanja 1957. godine Studentski je centar razvijao ne samo materijalne kapacitete nego i svoje kulturno i društveno značenje i bio prvi zagrebački dom tisućama studenata iz cijele Hrvatske. Stalna prioritetna potreba za širenjem kapaciteta nije, međutim, dopuštala odgovarajući kontinuitet ulaganja u “stare” prostore, prije svega kompleks zgrada u Savskoj 25. Cilj je Sveučilišta, iskazan u ovoj studiji, vrednovanje prostora Studentskog centra te ispitivanje programskih, urbanističkih i legislativnih mogućnosti rekonstrukcije i izgradnje. Zaključak studije prijedlog je novih sadržaja i prostorni program relevantan za današnje interese zagrebačkih studenata. Urednica je prof. dr. sc. Hildegard Auf-Franić.  

Zgrada Sveučilišta u Zagrebu – postojanost i mijene  

Zgrada Sveučilišta u Zagrebu – postojanost i mijene četvrta je knjiga iz edicije Sveučilište i grad. Ova monografija izdana je 2010. godine u povodu obilježavanja stopedeset godina postojanja zgrade Sveučilišta u Zagrebu u kojoj je nakon utemeljenja i više od dvjesta godina borbe za opstojnost i kontinuitet, Sveučilište napokon pokrenulo stabilni i sustavni proces uspostave sveobuhvatne istraživačke i visokoobrazovne institucije. U toj su zgradi u prvih četrdesetak godina, počevši od 1882., stasali i razvijali se svi tadašnji sveučilišni studiji, kako oni koji su već ranije postojali, tako i oni koji su tek nastajali. Današnje Sveučilište u Zagrebu stoga je baštini kao svoju kolijevku. Rektorat Sveučilišta je 2009. godine započeo pripreme za javni arhitektonski natječaj za dogradnju Aula s pratećim sadržajima i arhivom Sveučilišta uz zgradu Sveučilišta. Tome je prethodilo prikupljanje materijala i izrada povijesnog pregleda o izgradnji i korištenju zgrade, koji su prezentirani u ovoj monografiji. Jedno od težišta ove monografije bila je i afirmacija udjela ličnosti, onih koji su ostavili pečat u životu zgrade: rektora, profesora, pa i arhitekata koji su bili najmanje poznati. Odškrinut je i pogled u unutrašnji život zgrade, koliko je dokumentacija dopustila; predstavljena je njezina pokretna baština, artefakti koji na svoj način svjedoče o njezinoj povijesti i Sveučilištu samom. Ta unutarnja povijest posebna je tema koju tek treba istražiti. I to svjedoči o onome što je odavno poznato: istraživanja nikad ne završavaju, a interesi i znanje svake generacije dodaju im nove slojeve i značenja. Ova monografija je takav korak, ostvaren s mnogo rada, poštovanja i radosti. Ona predstavlja zajedničko djelo, nastalo intenzivnom komunikacijom i suradnjom svih autora i sudionika. Urednica monografije je dr. sc. Snješka Knežević.

Dr. sc. Bojan Baletić, dia., prorektor je za razvoj i prostorno planiranje Sveučilišta u Zagrebu i redovni profesor na Arhitektonskom fakultetu. Član je Hrvatske akademije tehničkih znanosti, član Odbora za međunarodnu suradnju Razreda arhitekata HKAIG i njegov predstavnik u Architectural Council of Europe (ACE) za pitanja edukacije. Voditelj je radne skupine o planiranju kampusa u okviru ISCN (International sustainable campus network). Bojan Baletić je bio voditelj većeg broja domaćih i međunarodnih projekata, objavio niz znanstvenih i stručnih radova. Autor je više arhitektonskih i urbanističkih projekata, te multimedijskih projekata. Član je (ili bio) mnogih udruga (DAZ, UHA, Ecovast, ZUIK HGK, NGO Korablja, ECAADE, CROSS, DSE). Voditelj je stručnog povjerenstva za obnovu Francuskog paviljona i SC u Zagrebu. Urednik je edicije Sveučilište i grad.

Dr. sc. Snješka Knežević, završila je studij povijest umjetnosti, njemačkog jezika i književnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, gdje je i doktorirala. Objavila četiri knjige, stotinjak znanstvenih i isto toliko publicističkih radova, izradila tridesetak elaborata i ekspertiza, sudjelovala u radu dvadesetak nacionalnih i internacionanih znanstvenih i stručnih skupova. Bila je članicom redakcije časopisa Arhitektura (1982-86.) i njegovog savjeta te redakcije časopisa Čovjek i prostor (1987-95). Višekratno je sudjelovala u radu žirija Nagrade Vladimir Nazor za arhitekturu te više stručnih žirija za arhitektonske natječaje, bila članicom više odbora i komisija na području zaštite spomenika. Sudjeluje u postdiplomskom, odnosno dokorskom studiju Odsjeka za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta i Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu: na potonjem je 2008. vodila izborni kolegij „Baština i transformacija“, a 2009. „Održivost baštine – dileme zaštite“. Na Trećem programu Hrvatskog radija od 2003. uređuje emisiju «Baština, mi i svijet». Uredila je više stručnih knjiga, zbornika i časopisa. Članica je Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske, Društva arhitekata Zagreba, Hrvatskog novinarskog društva, Društva hrvatskih književnih prevodilaca i Hrvatskog PEN-a. Godine 1997. i 1998. bila je članica Upravnog odbora Instituta Otvoreno društvo Hrvatska. Za monografiju „Zagrebačka Zelena potkova“ dobila je Nagradu grada Zagreba za 1996. godinu, a za ukupni znanstveno-istraživački rad na hrvatskoj i zagrebačkoj arhitektonskoj baštini nagradu «Neven Šegvić» Udruženja hrvatskih arhitekata za 2002. godinu.

Mladen Perušić, dipl.ing.arh., diplomirao je 1969. na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu gdje je bio asistent na katedri za Povijest arhitekture i umjetnosti 1970.-1978. Studirao je povijest umjetnosti i arheologiju na Filozofskom fakultetu 1967.-71. Voditelj grupe i projektant u birou 1970.-1990. U Gradskom zavodu za zaštitu spomenika kulture i prirode u Zagrebu od 1991.-2010. načelnik odjela za konzervatorsko-projektnu dokumentaciju gdje je izrađivao konzervatorske projekte i vodio obnove nepokretnih kulturnih dobara. Bio je voditelj Posebne komisije, Ministarstva kulture, za popis i procjenu ratnih šteta na spomenicima kulture sa sjedištem u Zagrebu, (sz Hrvatska) 1991.-1995.

Osvrt na 4. predavanje prvog ciklusa
 

Predavači

Perušić, Mladen, Autor

Uže područje rada: Konzervatorski projekti i konzervatorski nadzori nad radovima obnove kulturnih dobara Mladen Perušić (1944.) arhitekt. Diplomirao je 1969. na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu gdje je bio asistent na katedri za Povijest arhitekture i umjetnosti 1970.-1978. Studirao je povijest umjetnosti i arheologiju na Filozofskom fakultetu 1967.-71. Voditelj grupe i projektant u birou 1970.-1990. U Gradskom zavodu za zaštitu spomenika kulture i prirode u Zagrebu od 1991.-2010. načelnik odjela za konzervatorsko-projektnu dokumentaciju gdje je izrađivao konzervatorske projekte i vodio obnove nepokretnih kulturnih dobara. Bio je voditelj Posebne komisije, Ministarstva kulture, za popis i procjenu ratnih šteta na spomenicima kulture sa sjedištem u Zagrebu, (sz Hrvatska) 1991.-1995. Popis referentnih radova Izvedeni projekti: Veslački centar na ršc Jarun za Univerzijadu 1987.: regatna staza, zgrade, gledališta i parter sz dijela centra, osnovna škola Malešnica 1989. Društveni dom (sada Mala scena) i klub Medveščak i dr. Obnove kulturnih dobara: sakralni; Remete, Gračani, Ksaver, Stenjevec, Brezovica, Lučko, Podsused, Odra, Sesvete, Kašina, Vugrovec, Markuševec, Granešina, Preobraženska, ... Razno: Umjetnički paviljon, Botanički vrt, Pravni fakultet Nazorova, Vila Pongratz, Mikulići, obnova 114 pročelja u Zagrebu. Urednik i suautor 2. knjige edicije Sveučilište i grad: Izložbeni paviljon u Botaničkom vrtu, 2007. i u 3. knjizi - Arhitektonska povijest zgrade Sveučilišta 1856.-1956., Kapela sv. Martina u Podsusedu u zborniku župe i dr.

Dr. sc. Bojan Baletić, dia., prorektor je za razvoj i prostorno planiranje Sveučilišta u Zagrebu i redovni profesor na Arhitektonskom fakultetu. Član je Hrvatske akademije tehničkih znanosti, član Odbora za međunarodnu suradnju Razreda arhitekata HKAIG i njegov predstavnik u Architectural Council of Europe (ACE) za pitanja edukacije. Voditelj je radne skupine o planiranju kampusa u okviru ISCN (International sustainable campus network). Bojan Baletić je bio voditelj većeg broja domaćih i međunarodnih projekata, objavio niz znanstvenih i stručnih radova. Autor je više arhitektonskih i urbanističkih projekata, te multimedijskih projekata. Član je (ili bio) mnogih udruga (DAZ, UHA, Ecovast, ZUIK HGK, NGO Korablja, ECAADE, CROSS, DSE). Voditelj je stručnog povjerenstva za obnovu Francuskog paviljona i SC u Zagrebu. Urednik je edicije Sveučilište i grad.

Snješka Knežević (1938.), završila je studij povijest umjetnosti, njemačkog jezika i književnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, gdje je i doktorirala. Objavila četiri knjige, stotinjak znanstvenih i isto toliko publicističkih radova, izradila tridesetak elaborata i ekspertiza, sudjelovala u radu dvadesetak nacionalnih i internacionanih znanstvenih i stručnih skupova. Bila je članicom redakcije časopisa Arhitektura (1982-86.) i njegovog savjeta te redakcije časopisa Čovjek i prostor (1987-95). Višekratno je sudjelovala u radu žirija Nagrade Vladimir Nazor za arhitekturu te više stručnih žirija za arhitektonske natječaje, bila članicom više odbora i komisija na području zaštite spomenika. Sudjeluje u postdiplomskom, odnosno dokorskom studiju Odsjeka za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta i Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu: na potonjem je 2008. vodila izborni kolegij „Baština i transformacija“, a 2009. „Održivost baštine – dileme zaštite“. Na Trećem programu Hrvatskog radija od 2003. uređuje emisiju «Baština, mi i svijet». Uredila je više stručnih knjiga, zbornika i časopisa. Članica je Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske, Društva arhitekata Zagreba, Hrvatskog novinarskog društva, Društva hrvatskih književnih prevodilaca i Hrvatskog PEN-a. Godine 1997. i 1998. bila je članica Upravnog odbora Instituta Otvoreno društvo Hrvatska. Za monografiju „Zagrebačka Zelena potkova“ dobila je Nagradu grada Zagreba za 1996. godinu, a za ukupni znanstveno-istraživački rad na hrvatskoj i zagrebačkoj arhitektonskoj baštini nagradu «Neven Šegvić» Udruženja hrvatskih arhitekata za 2002. godinu.