Društvo Arhitekata Zagreba

Jučer, 21. siječnja 2015. je u Hrvatskom društvu dizajnera otvorena izložba Bogdan Budimirova, dobitnika Nagrade Hrvatskog dizajnerskog društva za životno djelo u 2014. Izložba je zamišljena kao koncizan uvid u rad ovog iznimnog autora, te je strukturirana kroz dva prepletena segmenta. Jedan je edukativnog karaktera i posvećen projektantskim metodologijama koje je Budimirov istraživao kroz arhitektonske i dizajnerske radove, dok drugi prikazuje prikupljene ključne originalne predmete produkt dizajna i radne makete. Kustos izložbe je Maroje Mrduljaš, sa suradnicima  Borisom Vidakovićem i Markom Golubom. Izložba se oslanja na knjigu Bogdan Budimirov: U prvom licu koju je uredio Vladimir Mattioni.

Pozivamo Vas na otvorenje izložbe Nedovršene modernizacije: između utopije i pragmatizma. Arhitektura i urbanizam u socijalističkoj Jugoslaviji i zemljama slijednicama, u petak 24. siječnja 2014. u 19h te u subotu 25. siječnja 2014. u 15h na otvoreni kolegij u Gliptoteci HAZU.

Lučka uprava i Grad Rijeka raspisali su međunarodni urbanističko-arhitektonski natječaj za izradu idejnog rješenja uređenja područja Delte i Luke Baroš u Rijeci.

U petak, 14. rujna u 20:30 u Zadru će se održati promocija knjige Nedovršene modernizacije: Između utopije i pragmatizma. Predstavljanje knjige održat će se u atriju Kneževe palače, u kojoj je 3. rujna otvorena istoimena izložba, na kojoj su predstavljeni arhitektonski projekti i veliki urbanistički planovi koji su obilježili jugoslavensko-socijalističko razdoblje i usredotočuje se na prekretnice i nedovršene vizije modernizacije gradova za vrijeme socijalizma.

U Kneževoj palači u Zadru je, uz veliki trud kolega iz Društva arhitekata Zadar, otvorena izložba Nedovršene modernizacije: između utopije i pragmatizma. Riječ je o vizualno dobrom i prostorno/ambijetalno zanimljivom postavu, koji je iskoristio prostor napušten zadnjih 20 godina. Osim toga, ovo je prva prilika domaćoj publici da vidi brojne arhitektonske projekte koje je stvorio 'socijalistički napredak' u Jugoslaviji.

Dođite ove subote, 28. siječnja u 18 sati u MM Centar SC-a u Zagrebu gdje će se održati drugi u nizu okruglih stolova u sklopu međunarodnog kulturnog programa EXPORT-IMPORT: Hrvatsko kulturno stvaralaštvo u europskom kontekstu. Tema okruglog stola biti će Hrvatska suvremena arhitektura u europskom kontekstu.

Konferenciju Prostori modernizacija: akcije i reakcije održati će se 7. i 8. listopada u Multimedijalnom kulturnom centru u Splitu. Sudjelovanje na konferenciji bodovat će se sa 18 bodova u sklopu SSU HKA, a ulaz na konferenciju je besplatan.

Kao saliven za ponavljače moderne arhitekture, bilo studente, ili pak one mrvicu starije, Arhitektonski vodič Zagreb 1898.-2010. svakako je nezaobilazno štivo na noćnom ormariću arhitekata. No, ukoliko ste tek posjetitelj grada zainteresiran za arhitekturu, vodič će zadovoljiti i najzahtjevnije gradoistraživače,  i to u dva izdanja – hrvatskom i engleskom.

U zanimljivom, pa i vehementno intoniranom napisu kolege Dejana Kršića paviljon-teglenica projektirana za hrvatski nastup na Biennaleu u Veneciji koristi kao povod za oštru kritiku arhitektonske struke u Hrvatskoj. U tom ogledu više-manje se u isti ideološki registar svodi svaki graditeljski zahvat pa se i brojne poteškoće ali i pojedini odista vrijedni dosezi novije uspjehe hrvatske arhitekture interpretiraju kao „barbarizam čelika, tehno-betona, refleksnog stakla i leksana.“ 

MAXXI, muzej umjetnosti 21. stoljeća u Rimu kojega je projektirala Zaha Hadid inauguriran je od 27.5. do 30.5. sa ukupno šest paralelnih izložbi. Paradoksalno, dvije retrospektivne izložbe posvećene su preminulim autorima – umjetniku Ginu de Dominicisu i arhitektu Luigiju Morettiju što je odmah izazvalo i brojne kritike i dvojbe vezane za usmjerenje muzeja prema aktualnim tendencijama. 

Svaki čin građenja uvijek je i iskaz određenog nasilja nad mjestom – onim što arhitekti zovu „zatečenim stanjem“, jedan brutalni, poprilično ekscesan proces koji zadire u topografiju, transformira tkivo grada, zaposjeda nedirnuta prirodna područja, mijenja vizure, kroti prostor. Ako nastanak (ili nestanak) pojedine arhitekture možemo sagledati sa stajališta egzistencijalne nužnosti, kulturnog dostignuća ili društvene potrebe, dakle kao dio koliko-toliko logičnog procesa transformacije izgrađenog okoliša razumijemo to nasilje kao modernizacijsku neizbježnost, kao nužan zahvat na građevnom tkivu koje je i dio kolektivnog bića i njegovog identiteta

U rubrici ´Kolumna´ počinjemo objavljivati njegove autorske tekstove, pisane upravo za naš site

24.2.2009. u DAZ-u