Stručni skup

Gotovo svaki prostorni plan može se smatrati planom urbane sanacije

Autor/izvor: HZPR, DAZ 02/10/2018

U vrijeme kada je postupak legalizacije dao konkretnije pokazatelje bespravne gradnje, a kada se istodobno bilježe i drugi oblici degradacije prostora, intencija skupa bila je pokretanje stručne rasprave o načinima na koje bi se stanje u tako degradiranom prostoru moglo unaprijediti.

Urbana sanacija, kako je određeno Strategijom prostornog razvoja Republike Hrvatske, predviđena je za naselja i dijelove naselja u kojima je evidentiran niz negativnih prostornih i društvenih procesa: inicijalna neplanska i nezakonita gradnja, degradacija izgrađene strukture, zagušenost prometom, starenje stanovništva, gubitak gospodarskih aktivnosti, kao i za izgrađene prostore koji su pri širenju gradova ostali zanemareni u smislu razvoja javnih sadržaja i infrastrukture te nerijetko sadrže visok udjel nezakonite gradnje.

Stručna izlaganja

U stručnim izlaganjima arhitektica Sunčana Habrun iz Hrvatskog zavoda za prostorni razvoj prezentirala je konkretne podatke i pokazatelje o procesu legalizacije, prof.dr.sc. Tihomir Jukić osvrnuo se na sanaciju brownfield područja, prof.dr.sc. Anka Mišetić s Arhitektonskog fakulteta dala je osvrt na sociološku komponentu ilegalne gradnje, dok je arhitekt Damir Sekulić izlaganjem bavio ulaganjem u strategiju, edukaciju i prevenciju kao načine očuvanja prostornih resursa.

Ravnateljica Hrvatskog zavoda za prostorni razvoj mr.sc. Irena Matković zaključila je da se danas gotovo svaki prostorni plan može smatrati planom urbane sanacije, jer neplanske intervencije u prostoru su sveprisutne, a procesi planiranja ih mogu samo konstatirati kao trajnu činjenicu u prostoru i nastojati sanirati zatečeno stanje. Istaknula je metodološke iskorake prikazane kroz pilot-projekte, od kvalitetnih prostornih analiza, preko utvrđivanja i vrednovanja scenarija razvoja, do uključivanja građana u planski proces u najranijoj fazi izrade rješenja. Procesi uključivanja građana ujedno su i prilika za edukaciju, jer broj zahtjeva za ozakonjenje ukazuje da javnost nije dovoljno senzibilizirana za činjenicu da nezakonita gradnja ima niz negativnih posljedica za prostor, čime bitno utječe i na kvalitetu života.

Pilot-projekti urbane sanacije

Početkom listopada 2016. godine Hrvatski zavod za prostorni razvoj pokrenuto je izradu pilot-projekata urbane sanacije, pozvavši zavode za prostorno uređenje županija i Grada Zagreba na suradnju u njihovoj provedbi, a s ciljem doprinosa razvoju metodologije za izradu planova sanacije područja nezakonite gradnje. Pozivu se odazvalo šest zavoda za prostorno uređenje kontinentalnog dijela Hrvatske koji su na Skupu predstavili svoje izrađene pilot-projekte i to zavodi za prostorno uređenje Zagrebačke, Sisačko-moslavačke, Koprivničko-križevačke Brodsko-posavske, Osječko-baranjske županije te Grada Zagreba.

Ukratko predstavljamo pilot-projekt naselja Vrinice – VII. Retkovec na području Grada Zagreba koji je izradio Zavod za prostorno uređenje Grada Zagreba te pilot-projekt naselja Bapča i Selnica na području Grada Velike Gorice koji je izradio Zavod za prostorno uređenje Zagrebačke županije.

Pilot-projekt naselja Vrinice – VII. Retkovec

Stručni tim: Nives Mornar dipl.ing.arh., Jelena Bule mag.ing.arch., Mirela Bokulić Zubac dipl.ing.arh., Dinko Brdarić dipl.ing.prom., Boris Gregurić dipl.ing.arh., Ivan Lončarić prof.geogr. i pov., Katica Mihanović dipl.ing.šum. i Jasmina Sirovec Vanić dipl.ing.arh.

Lokacija se nalazi u jugoistočnom dijelu grada uz samu granicu sa Sesvetama, južno od željezničke pruge, udaljena osam kilometara od centra grada Zagreba, a dva kilometra od središta Sesveta. Navedeno naselje formiralo se stihijski nakon Domovinskog rata kada je, prema nalazu urbanističke inspekcije, Gradska skupština Grada Zagreba ciljano promijenila Generalni urbanistički plan grada Zagreba kako bi zonom mješovite, odnosno stambene namjene obuhvatila prostore zatečene bespravnom gradnjom.

Prijedlog idejnog rješenja – namjena površina, prometni sustav i prostorni raspored sadržaja

PRIJEDLOG URBANISTIČKOG PLANA SANACIJE
Pretpostavlja se da poboljšanje situacije ne bi trebalo ići u smjeru uklanjanja građevina pa su mogućnosti sanacije podosta ograničene. To se ponajprije odnosi na proširenje i osiguranje protočnosti postojeće ulične mreže, koja je problematična zato što su građevine i ograde preblizu ulici. Prijedlozi poboljšanja odnose se na užu i širu situaciju. Dio se prijedloga odnosi na prostor obuhvata naselja Vrinice – VII. Retkovec, a dio na širu situaciju i prostorno povezivanje s naseljem Sopnica jug, za koje je proveden urbanističkoarhitektonski natječaj. Ponajprije su predložena rješenja koja se odnose na definiranje i osiguranje površina javne namjene: nužno proširenje ulica s nogostupima, planiranje parkovnih, sportskih te površina za rekreaciju, kao i dječjeg vrtića i društvenog doma. Imovinskopravni odnosi također su moguća prepreka provođenju mjera sanacije jer je zemljište u obuhvatu projekta u privatnom vlasništvu, a za sva predložena rješenja prvi je uvjet mogućnost rješavanja imovinskopravne problematike.

PRIJEDLOG METODOLOŠKOG OKVIRA
Nakon dovršetka Pilot-projekta izrade metodologije sanacije nezakonite gradnje ostaju teme za daljnju raspravu. U svrhu izrade točnijih i kvalitetnijih podloga, analiza postojećeg stanja, problemskih karata, planiranja najboljega urbanističkog rješenja, učinkovitije provedbe sanacije nezakonite gradnje te davanja prijedloga metodološkog okvira i elemenata sadržaja Izvješća o stanju u prostoru u dijelu koji se odnosi na ozakonjenje nezakonito izgrađenih zgrada, utvrđivanja utjecaja na PPGZ i/ili GUP i ostalo, bila bi potrebna kvalitetnija i ujedinjena digitalna baza podataka o ozakonjenim zgradama.

Baze postoje, međutim, mnogo je nepreglednih, ali i nedostupnih podataka. Kako bi se dobio bolji uvid u stanje prostora nakon provedenog Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama, potrebni su ponajprije kvalitativni i kvantitativni podaci vezani za vrstu i veličinu građevina, odnosno njihovih ozakonjenih dijelova, usklađenost s planom u pogledu namjene i drugih, urbanim pravilom propisanih parametara, socijalni kriterij, stanje infrastrukture i slično.
Usto, važni su, no trenutačno nedostupni, i podaci o sredstvima prikupljenima od naknada za zadržavanje nezakonitih zgrada u prostoru te o načinu na koji su utrošena, o zonama koje su sanirane i na koji način te podaci o kriteriju po kojem su odabrane.
Osim dostupnih podataka, za dobivanje relevantnih informacija o prostoru, kao i za uspostavljanje dijaloga između planera i korisnika, bitnim se pokazalo i aktivno uključivanje stanovnika u projekt putem upitnika i izlaganja projekta u naselju. U izravnoj komunikaciji rastao je interes stanovnika za projekt i želja za osobnim doprinosom. S druge strane, izrađivačima Pilot-projekta bilo je izuzetno važno, osim predvidivih teškoća u vezi s naseljem čija su rješenja (u granicama mogućnosti) već bila ugrađena u prijedlog rješenja, čuti i pojedinosti o naselju koje je moguće spoznati samo životom u njemu. Konačni prijedlog nastoji spojiti stručno rješenje i mišljenje stanovnika naselja kako bi se povećala ne samo kvaliteta života u njemu nego i njegova integracija u gradsko tkivo.

Detaljniji prikaz pilot-projekta naselja Vrinice – VII. Retkovec na području Grada Zagreba nalazi se na slijedećoj poveznici.

Pilot-projekt naselja Bapča i Selnica

Stručni tim: Hrvoje Kujundžić dipl.ing.arh., Željka Kučinić dipl.ing.arh., Suzana Vujčić dipl.ing.arh., Andrea Galić dipl.ing.građ. univ.spec. oecoing., Vitomir Štokić dipl.ing.arh., Ana Sivrić Mihelić dipl.ing.arh., Roberta Pišpek dipl.ing.građ. i Zoran Tonković prof.geogr.

Odabrano područje za provedbu Pilot projekta urbane sanacije odnosi se na Kontaktno područje uz Međunarodnu zračnu luku Franjo Tuđman, utvrđeno važećim prostornim planovima županijske razine; Prostornim planom Zagrebačke županije i Prostornim planom posebnih obilježja Črnkovec – Zračna luka Zagreb. Zauzima površinu od 1,5 km2.

PRIJEDLOG URBANISTIČKOG PLANA SANACIJE
Koncepcija urbane sanacije – idejno rješenje nove „zelene infrastrukture“
Na tragu prijedloga rješavanja konfliktnih situacija i uočenih mogućnosti prostornog razvoja utvrđena je koncepcija urbane sanacije naselja Selnica i Bapča odnosno idejno rješenje nove „zelene infrastrukture“.

Shema idejnog rješenja urbane sanacije naselja Selnica i Bapča

Predložena koncepcija urbane sanacije izrađena je u skladu s načelima i mjerama provedbe arhitektonskih politika lokalnih zajednica, među kojima se ističu:

• identifikacija lokalnog prostora („zelena infrastruktura“, kružne šetnice i biciklistička staza),
• dovođenje prirode i umjetnosti u naselje, poticanje umjetnosti u javnim prostorima (izložbe i umjetničke kolonije u središnjem javnom parkovnom prostoru),
• izrada posebnog programa kulture fokusiranog na graditeljsko nasljeđe i arheologiju (dio postave Ekomuzeja ščitarjevačke posavine u središnjem javnom parkovnom prostoru),
• uređenje i povezivanje parkovnih površina sa ciljem odmora i rekreacije („zelena infrastruktura“),
• poticanje biciklističkog prije voza i izgradnja sigurnih i brzih biciklističkih staza (kružna biciklistička staza povezana na sustav međugradskih biciklističkih staza).

U skladu s navedenom koncepcijom, izrađen je prijedlog urbanističkog plana sanacije koji se temelji na sagledavanju oba naselja kao jedinstvene funkcionalne cjeline, kojoj gravitiraju naselja Mala Kosnica i Petina, koja su planskim mjerama predviđena za preseljenje. S tom pretpostavkom, naselje Selnica s Bapčom postaje gravitacijsko središte koje se planira dograditi javnim i društvenim sadržajima interpoliranim u „zelenu infrastrukturu“.

PRIJEDLOG METODOLOŠKOG OKVIRA
Preduvjet za pokretanje sanacije prostora nezakonite gradnje jest dovršetak samog postupka ozakonjenja nezakonite gradnje u skladu sa Zakonom. Time će se omogućiti pristup potpunim i relevantnim podacima o nezakonitoj odnosno ozakonjenoj gradnji putem Informacijskog sustava prostornog uređenja.

Sljedeći korak je izrada Izvješća o stanju u prostoru koja predstavljaju polazišta za pokretanje postupaka izrade i donošenja urbanističkih planova uređenja sanacije. Izvješća bi sadržavala: analizu i ocjenu stanja i trendova prostornog razvoja, analizu provedbe prostornih planova i drugih dokumenata koji utječu na prostor sanacije te prijedloge za unaprjeđenje prostornog razvoja s osnovnim preporukama mjera za iduće razdoblje tematski vezano uz program sanacije nezakonite gradnje.
Izvješćem o stanju u prostoru županijske razine iskazali bi se opći podaci kao što je broj zaprimljenih zahtjeva i rješenja o ozakonjenju po pojedinoj jedinici lokalne samouprave. Detaljnije podatke bi bilo potrebno iskazati samo za prostore sanacije za koje bi se izradio urbanistički plan uređenja sanacije županijske razine. Takvi detaljniji podaci bili bi identični onima koji bi se prezentirali u Izvješćima o stanju u prostoru lokalne razine.

Detaljniji prikaz pilot-projekta naselja Bapča i Selnica na području Grada Velike Gorice nalazi se na slijedećoj poveznici.